> Mile Lasić

Nakladnici

Autori

Popis djela po autoru Mile Lasić

dr. sc. Mile Lasić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru

Mile Lasić je rođen 25. veljače 1954. godine u Uzarićima (Široki Brijeg), Bosna i Hercegovina.


Osnovno i srednje gimnazijsko obrazovanje završava u Širokom Brijegu (1961-1973); fakultetsko u Sarajevu (FPN UN-Sa 1973-1977, diplomirani politolog); poslijediplomski studij pri Univerzitetu u Sarajevu (1978-1984, magistar društvenih znanosti).


U periodu između 1978. i 1984. godine radio kao stručni suradnik u Marksističkom studijskom centru u Sarajevu, savjetnik u Predsjedništvu SR BiH i šef kabineta predsjednika Organizacionog komiteta XIV ZOI Sarajevo ’84. Po preseljenju u Beograd radio u Predsjedništvu SFRJ, Saveznom izvršnom vijeću i Saveznom ministarstvu vanjskih poslova (1984-1991). Bio i jugoslavenski diplomata (savjetnik za kulturu) u Bonnu do definitivnog međunarodnopravnog rasformiranja SFRJ (formiranjem SR Jugoslavije 27. travnja 1992.), pa podnio ostavku uz obrazloženje „to nije više moja zemlja.“ Potom bio izbjeglica i zakratko u istoj zemlji i bosanskohercegovački diplomata (1993-1994). Ponovno morao iz političkih razloga napustiti diplomatsku službu (i profesiju), jer nije htio pripadati nijednoj političkoj stranci, kao što vlastitim izborom ne pripada nijednoj ni danas…


Između 1995. i 2009. godine živio s obitelji u SR Njemačkoj. Radio i teške poslove i kao slobodan novinar, publicist i prevoditelj – vanjski suradnik brojnih balkanskih i europskih medija (Oslobođenje, domaće i inozemno izdanje, novosadsko-beogradski list Danas, Helsinška povelja HOS-a Srbije, beogradski Peščanik, mostarski Status, sarajevski magazini BH Dani, Slobodna Bosna, Bossnisk Post/Bosanska pošta iz Osla, West Deutscher Rundfunk iz Koelna i Deutsche Welle iz Bonna). Bio neka vrsta dopisnika iz zapadne Europe o kulturološko-političkim zbivanjima i u SR Njemačkoj i u Europskoj uniji.


Doktorska disertacija o integracijskim dometima i strategijskim nedoumicama EU se, takoreći, posložila sama od sebe, ispunjena sadržajima kojima se bavio skoro dva desetljeća. Zvanje doktora društvenih znanosti, grana politologije, oblast društvenih teorija stekao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, 16. srpnja 2009. godine. U jesen iste godine se vraća u Zemlju i zasniva radni odnos u znanstveno-nastavnom zvanju docenta na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Po ispunjenju svih vremenskih i znanstveno-nastavnih pretpostavki, i u redovitoj natječajnoj proceduri, izabran je 16. prosinca 2014. godine u akademsko zvanje izvanrednog profesora na Sveučilištu u Mostaru..


Nositelj je politoloških kolegija: Uvod u političku teoriju II, Međunarodni politički odnosi I. i II., Integracijski dometi Europske unije, Interkulturalno razumijevanje; EU: organizacija i sustavi; Suvremena diplomacija. Izvodi nastavu i na Studiju socijalnog rada iz kolegija Multikulturalnost u socijalnom radu …


Sudjelovao je u radu desetina domaćih i međunarodnih znanstvenih konferencija.


Sudjelovao je kao neovisni ekspert i u izradi preporuka za promjenu Ustava Federacije BiH i radne verzije Ustava Federacije u BiH.


Sudjelovao je u realizaciji i oba FES-ova projekta Balkan Media Barometar I i II (2011. i  2014.) …


Objavljivao u domaćim i međunarodnim časopisima, u publikacijama Akademije nauka i umjetnosti BiH, u zbornicima  Franjevačkog instituta za kulturu mira iz Splita, u …


Objavio dvanaest knjiga. Jedna mu je, k tomu, u tisku.


U prošla dva desetljeća objavio je i na stotine mini studija, feljtona i prijevoda, odnosno politološki i kulturološki intrigantnih kolumni u vodećim dnevnim i tjednim listovima u BiH, Srbiji, SR Njemačkoj…, na uglednim portalima, te dao printanim dnevnicima, tjednicima i elektronskim medijima na desetine  intervjua.


Član je Odbora za političke znanosti i Odbora za sociološke znanosti Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.


I u sveučilišnoj nastavi i kao neovisna jedinka u javnom prostoru zalaže se za otvoreno društvo i kritičku kulturu sjećanja, za međusobno uvažavanje i kosmopolitizaciju identiteta, za interkulturalno razumijevanje i susretanje, za europeizaciju javnih narativa i politika …

Više
Prikazuje 1 - 6 of 6 stavki
Prikazuje 1 - 6 of 6 stavki