Božo Goluža, rođen je 26. veljače 1958. od oca Ilije i majke Ljubice u mjestu Pješivac u općini Stolac. Osnovnu je školu završio u Crnićima 1973., a klasičnu gimnaziju u Zagrebu 1977. godine...
Božo Goluža, rođen je 26. veljače 1958. od oca Ilije i majke Ljubice u mjestu Pješivac u općini Stolac. Osnovnu je školu završio u Crnićima 1973., a klasičnu gimnaziju u Zagrebu 1977. godine. Filozofsko-teološki studij pohađao je od 1978. do 1984. godine na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji. Za svećenika je zaređen 1984. godine u Mostaru. Od 1990. do 1994. godine boravi u Papinskom hrvatskom zavodu svetoga Jeronima u Rimu. Na Papinskom Istočnom institutu magistrirao je 1993. godine s temom Društveno-religiozne prilike u prvoj Jugoslaviji, a 1994. godine na istom učilištu obranio je doktorsku disertaciju s naslovom Katolička Crkva u Bosni i Hercegovini 1918.-1941. Od 1994. do 2004. bio je predavač opće crkvene i nacionalne hrvatske povijesti na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji, a od 1994. godine predaje povijest i na Teološkom institutu u Mostaru. Od 1994. do 2007. godine bio je voditelj i urednik izdavačke djelatnosti Teološkog instituta u Mostaru (7 knjiga). Od 1995. godine predavač je povijesti na Pedagoškom fakultetu (sada Filozofski fakultet) Sveučilišta u Mostaru, te je od 1996. do 2015. bio pročelnik Odjela za povijest na istom fakultetu, gdje je u zvanje docenta izabran 1997. godine, u zvanje izvanrednog profesora 2000. godine, te u zvanje redovitoga profesora 2004. godine. Od 2009. do 2013. godine bio je prodekan za nastavu na Filozofskom fakultetu, a voditelj doktorskoga studija od 2014. do 2018. godine. Od 1999. godine glavni je urednik časopisa Crkva na kamenu kao i ostalih izdanja istoimene izdavačke kuće (do sada uredio knjige od broja 53 do 153). Od 2015. godine glavni je urednik znanstvenoga časopisa Hercegovina, čiji je izdavač Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru – Studij povijesti.
Knjiga je analiza religiozno-društvenih događanja u Kraljevini Jugoslaviji na cijelom prostoru gdje žive Hrvati, a napose u Bosni i Hercegovini. Crkvene prilike su obrađene uglavnom na prostoru BiH, a društvene su zahvaćene na cijelom hrvatskom prostoru. Knjiga je pisana sa znanstvenim aparatom i vrijedna je studija o ovom vremenskom razdoblju
Autor je pratio društvena događanja od uspostave demokracije, odnosno od pada komunizma do 2005. godine. Komentari su u javnosti bili dobro prihvaćeni, pa će i ova knjiga, nadamo se, dobro doći svima onima koji žele malo dublje sagledati događanja u tom vremenskom razdoblju, poglavito na ovim našim prostorima.
Ideja o objavljivanju Papinih misli, najprije na Portalu, a onda i u zasebnoj knjizi, došla je tako što smo mislili da bi bio propust to neprocjenjivo blago ostaviti zapretano i ne približiti ga i u ovakvu obliku široj čitalačkoj publici.
1.13. Filozofska borba protiv kršćanstva 54 2. USTROJSTVO CRKVE 55 2.1. Svećenstvo i hijerarhijsko ustrojstvo 55 2.2. Formiranje, izbor, uzdržavanje i karakteristike klera 57 2.3. Razgraničenje biskupija i uspostavljanje metropolija 58 2.4. Jedinstvo Crkve i rimski primat 59 3. BOGOŠTOVLJE, DISCIPLINA I OBIČAJI 60 3.1. Krštenje, krsno vjerovanje i spor...
Prvo izdanje ove knjige izišlo je 1998. godine. Povijest je kao i svaka druga znanost podložna promjenama, odnosno uvijek se dolazi do nekih novih saznanja ili interpretacija, pa je i ovaj tekst doživio neke manje korekcije, a dodani su i neki događaji koji su se dogodili u razdoblju od izlaska prvoga izdanja do danas.
U zborniku se govori o dijecezanskim svećenicima mostarsko-duvanjske i trebinjsko-mrkanske biskupije koji su mučenički poginuli, a neki jednostavno nestali, u službi Crkve i vlastite domovine za vrijeme Drugog svjetskog rata.