Postulatura blaženoga Alojzija Stepinca izdala je u svibnju 2017. najnoviju knjigu postulatora dr. Jurja Batelje Blaženi Alojzije Stepinac i Hrvati u Bosni i Hercegovini koja na 252 stranice opisuje pohode nadbiskupa Stepinca raznim gradovima i mjestima u Bosni i Hercegovini godine 1938., 1939., 1940. i 1942. te odnos blaženog Alojzije Stepinca prema...
KARDINAL ALOJZIJE STEPINACRođen: 8. svibnja 1898. u Brezarićima kraj KrašićaUmro: 10. veljače 1960. u Krašiću Alojzije Stepinac, višegodišnji zagrebački nadbiskup, kardinal i općepriznati zaslužni pastir hrvatskog naroda.
Propovijedi blaženog kardinala Stepinca nisu samo poruka nego i pouka. U njima su doneseni mnogobrojni poticajni primjeri, povijesne činjenice, teološke postavke, biblijska nadahnuća za temu..Čitajući ih, čovjek ne može ostati nezainteresiran za Isusa kojega nam Blaženik neumorno približava svojom pastirskom riječju.
Knjiga sadrži propovijedi koje je sastavio i izgovorio godine 1958. blaženi Alojzije Stepinac o 100. obljetnici ukazanja Majke Božje u Lurdu te propovijedi koje je on izgovorio u Trodnevnici za početak stogodišnjeg jubileja 1958., propovijed na završetku te jubilarne godine te propovijed na temu IV. lurdskog ukazanja, koje je pripremio za blagdan Majke...
Ukupno 26 propovijedi našega Blaženika prema litanijama sv. Josipa prvotno je objavljeno 1953. godine, no bez imena autora. Mons. Batelja priredio je ovu zbirku propovijedi i dodao joj sedam propovijedi bl. Alojzija Stepinca, koje je naš blaženik izrekao na blagdane i spomendane sv. Josipa
Komunistički progon i mučeništvo blaženoga Alojzija Stepinca" naziv je knjige mons. Juraja Batelje koja na šestosedamdesetsedam stranica detaljno donosi pogled, s povjesnog, medicinskog i teološkog gledišta, na život i uzroke bolesti i smrt kardinala Stepinca.
Knjiga na temelju više od 45 000 povijesnih arhivskih dokumenata rekonstruira djelovanje blaženog Alojzija Stepinca tijekom Drugog svjetskog rata, ali i opovrgava netočne navode Rivellijevih optužbi o djelovanju zagrebačkog nadbiskupa.
Knjiga donosi svjedočanstva petnaestorice sudionika Križnoga puta, najvećim dijelom civila, zatim vojnika i dvojice svećenika, koji su preživjeli Blajburšku tragediju te prenosi tegobna iskustva koja su prikrivali pred vlastitim roditeljima, znancima, bračnim drugom i vlastitom djecom jer su se bojali da ako se za njih sazna, represivni komunistički režim...