Marijana Hameršak - rođena 1977. godine u Splitu. Diplomirala komparativnu književnost i opću lingvistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2000., a doktorirala 2008. tezom Tvorbe djetinjstva i preobrazbe bajke u hrvatskoj dječjoj književnosti. Od 2001. znanstvena je novakinja pri Institutu za etnologiju i folkloristiku...
Suzana Marjanić - rođena 1969. godine u Sisku. Diplomirala kroatistiku i južnoslavenske filologije 1993. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kao jednopredmetnu grupu znanosti, gdje je i doktorirala 2002. radom o Nodilovoj re/konstrukciji "stare vjere „ Srba i Hrvata...
Marijana Hameršak - rođena 1977. godine u Splitu. Diplomirala komparativnu književnost i opću lingvistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2000., a doktorirala 2008. tezom Tvorbe djetinjstva i preobrazbe bajke u hrvatskoj dječjoj književnosti. Od 2001. znanstvena je novakinja pri Institutu za etnologiju i folkloristiku. U hrvatskim i inozemnim časopisima objavljuje stručne i znanstvene članke o teorijskim, materijalnim i institucionalnim aspektima dječje, popularne i usmene književnosti te o metodološkim i teorijskim problemima povijesti etnologije i folkloristike. Surađuje s Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža, Trećimprogramom Hrvatskog radija, Sveučilištem u Zagrebu, Sveučilištem u Dubrovniku i s dr. S. Filipom Hameršakom prevela je knjigu Jonathana Cullera "Književna teorija: vrlo kratak uvod" ( AGM ).
Suzana Marjanić - rođena 1969. godine u Sisku. Diplomirala kroatistiku i južnoslavenske filologije 1993. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kao jednopredmetnu grupu znanosti, gdje je i doktorirala 2002. radom o Nodilovoj re/konstrukciji "stare vjere „ Srba i Hrvata. Od 1996. godine zaposlena je u Institutu za etnologiju i folkloristiku, gdje ostvaruje interese za mitske teme u usmenoj književnosti, kulturnu animalistiku, ekofeminizam te antropologiju kazališta / performansa. Trenutno je članica uredništva Treće: časopisa Centra za ženske studije i dvotjednika Zarez te suradnica Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, Trećeg programa Hrvatskog radija i odnedavno Hrvatskog studija. Godine 2005. u Nakladi MD objavila je knjigu "Glasovi 'Davnih dana' : transgresije svjetova u Krležinim zapisima 1914-1921/22." S kolegicom Antonijom Zaradijom Kiš uredila je zbornik radova "Kulturni bestijarij" ( Zagreb, 2007. ), a s Ines Pricom "Mitski zbornik" (Zagreb, 2010.).
Knjiga donosi izbor iz razgranate mreže folklorističkih pristupa i škola. Premda promišljanje folklora seže i prije njegova imenovanja koje se vezuje uz 1846. godinu i pismo W. J. Thomsa, kao što nadilazi i institucionalne okvire izvedene iz njegova imena, autorice su se u ovom zborniku, uz nekoliko iznimaka, trudile slijediti nominalni trag,