Ivan Lovrenović (Zagreb, 1943), književnik, novinar. Objavio je dvadesetak knjiga proze, kulturnopovijesnih studija, eseja i kronika.
Ivan Lovrenović (Zagreb, 1943), književnik, novinar. Objavio je dvadesetak knjiga proze, kulturnopovijesnih studija, eseja i kronika. Godine 2005. izašla su mu Izabrana djela u osam knjiga (Durieux, Zagreb). Knjiga o kulturnoj povijesti Bosne i Hercegovine (Unutarnja zemlja) objavljena mu je u prijevodima na njemački, engleski, madžarski i češki jezik. Za esej Ivo Andrić, paradoks o šutnji dobio je 2009. godine nagradu „Midhat Begić“ bosanskohercegovačkoga centra PEN-a i časopisa Novi Izraz. Za knjigu Nestali u stoljeću (Fraktura – Synopsis 2013) dobio je 2014. godine nagradu „Meša Selimović“ za roman u Tuzli.
Namjera ove male publikacije s fotografijama koje su u njoj jednako važne kao i tekst jest da se pobudi zanimanje za staru kršćansku nadgrobnu skulpturu iz osmanskoga doba, koja je jedan od najautohtonijih kulturno-povijesnih znakova i vrijednosti stare Bosne, a danas leži zanemarena i neprimijećena, izložena propadanju, uništenju i zaboravu.
Lovrenović, hodeći tragom Ivana Frane Jukića "ikavskim zemljama", počevši od Gornjeg Vakufa - Uskoplja, pa preko Bugojna, Donjeg Vakufa, Kupresa, Šujice, Livna, Glamoča, Rame, kao da u Jukićev putopis upisuje "višak povijesti" koji se tu nataložio od Jukićeva vremena pa do danas.
Ono što sve ove tekstove (kronike, komentare, polemičke osvrte, razgovore, eseje) čini komptaktnom cjelinom jest tema kojom se Lovrenović čitavog života interdisciplinarnim postupkom bavi, a to je Bosna i Hercegovina u najširem smislu riječi...
Lovrenovićev esej vješto povezuje Andrića s franjevačkom tradicijom, ali bez one teorijske argumentacije, već izložene u nekim radovima...
Nestali u stoljeću knjiga je pred kojom valja zastati i treba je se ozbiljno uhvatiti jer kao rijetko koja precizno i bolno jasno pripovijeda o teretima što ih teglimo kroz život...
U zrelo ljeto 2008. Ivan Lovrenović zaputio se sa sinom Josipom, koji mu je u ovoj prilici bio suradnik, na višednevno putovanje po Bosni. Postojao je i formalni razlog, iako bi se vjerojatno putovalo i bez njega: serijal reportaža koje će biti objavljene u sarajevskome magazinu Dani.
U uvodnoj napomeni autor naznačuje osnovni motiv knjige: Tri nepuna desetljeća, što ih, u elipsi, obuhvaća sadržaj ove knjige, po dubini promjena i po drastičnosti lomova što su ih donijela i u privatne živote ljudi i u njihov društveni život vrtoglavija su od stoljeća
Roman Ivana Lovrenovića U sjeni fantoma dragocjeno je književno djelo, impresivan primjer spisateljskog umijeća i intelektualne etičnosti. Može ga se čitati kao autorovu ispovijest u kojoj opisuje svijet intimnih uspomena i trauma, kao memoar posvećen obiteljskoj tragediji, kao povijesni roman koji zaokružuje vremensko razdoblje čitavog jednog stoljeća,...
Riječ je o žanrovski teško odredljivom tekstu, koji bi se najprije mogao označiti terminom ritmizirana proza, a tematski kao razvijena varijacija teme „izgubljeni zavičaj“. Ova je knjiga i roman i poema i briljantan esej...
Unutarnja zemlja poznato je Lovrenovićevo povijesno-kulturološko djelo, nastalo iz knjige Labirint i pamćenje.