(S)misao knjige - (za)bilješke i (p)ogledi nova je zbirka književnih i kritičkih prosudbi afirmirane hrvatske književnice Anite Martinac.
Najavljujući lirsko proljeće nakon brojnih knjiga proze autorica Anita Martinac se s pjesničkim uzdahom prisjetila brojnih pjesnika i pjesničkih susreta, kojima su posvećene pjesme. Tako čitatelj može prizvati te susrete i razmišljanja a i sam biti virtuoz lijepe riječi.
Knjiga Krijesnice za cilj ima podizati razinu svijesti o osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju, rušiti diskriminaciju i poticati razumijevanje, prihvaćanje i empatiju prema ovoj populaciji.
Kao i prema svemu drugome, tako i prema kraju u kojem si rođen i odrastao možeš se odnositi na različite načine. Slaviti ga i drugome ga nametati, mrziti ga i pokušati se ukorijeniti negdje drugdje, lutati svijetom, ali mu se ponovno vraćati...
Zbirka se sastoji se od pet tematskih cjelina s ukupno četrdeset i devet pjesama. Naslovi cjelina uvode nas u sadržaje pjesama kroz koje se često provlače naizgled suprotstavljeni pojmovi, koji tvore potpuno novo značenje. Stilskim izričajem oslikavaju konfuziju misli i poruka, a u tome očituju istinski čar koji iskri u spoju razmišljanja i osjećaja.
U prostranstvima nedokučivim između života i smrti smjestila se poetično-dokumentaristička proza tek stasale u pisanju autorice, liječnice, dr. Darje Pavlović Rozić. Proza upućena čovjeku. Prema životu. Poezija i proza života sastale su se u središtu osobnih i profesionalnih sjećanja da bi nam posvjedočile da je „živjeti radost“, usprkos kušnjama, usprkos...
Ovo je povijesni roman u kojem mladi pisac svojim perom jasno oslikava vrijeme i način življenja hrvatskog naroda u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji. Kroz roman se prožima jaka emocija koja se opire nepravdama i torturama, koja njeguje tradiciju i ljubav prema bližnjem te poštivanju prema starijima, no sami vrhunac priče označen je požarom ljudskog bića.
Umrijet ćeš na jesen je priča u kojoj dominira bijes iz nekoliko različitih smjerova i svaki na svoj način. Možda bi se moglo reći i tuga, ali bijes je za nekoliko stupnjeva vreliji pa se sam po sebi čini prikladnijim.