Pavao Pavličić, hrvatski je akademik, književnik, književni znanstvenik, prevoditelj i scenarist, istaknut po pisanju kriminalističkih romana za djecu i odrasle.
Pavao Pavličić, hrvatski je akademik, književnik, književni znanstvenik, prevoditelj i scenarist, istaknut po pisanju kriminalističkih romana za djecu i odrasle.
Pavao Pavličić rođen je 16. kolovoza 1946. godine u Vukovaru gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Godine 1969.na Filozofskom fakultetu Zagrebačkoga Sveučilišta diplomirao je komparativnu književnost i talijanski jezik, a doktorirao je 1974. godine tezom iz područja metrike (Šesta rima u hrvatskoj književnosti).[2]
Od 1970. godine zaposlen je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je redoviti profesor na Odsjeku za komparativnu književnost.
Član suradnik Razred za književnost HAZU bio je od 3. prosinca 1992. do 30. siječnja 1997. godine a redoviti je član Razred za književnost HAZU od 30. siječnja 1997. godine
Roman Crveno pile donosi još jednu napetu avanturu urednika crne kronike Ive Remetina, hrvatskog Hercula Poirota, i njegova prijatelja Vlade Šoštara, inspektora u zagrebačkoj policiji.
Knjiga pripovijedaka Dobri duh Zagreba prvi put se pojavila 1976., kao treći naslov pisca koji je danas jedan od najčitanijih i najproduktivnijih hrvatskih autora.
"Dobri duh Zagreba" slika je Pavličićeva pisma u malom; dva osnovna žanra (fantastika i krimić) stapaju se u jedan.
U knjizi Ekspres preporučeno, naslovljenoj po istoimenoj Šoljanovoj pjesmi, Pavličić predstavlja pet modernih pjesnika: Krležu, ponovno Tadijanovića, Vesnu Parun, Slamniga i Šoljana.
Nakon ubojstva baritona iz amaterskoga pjevačkog zbora, Ivo Remetin, urednik crne kronike u prestižnim zagrebačkim dnevnim novinama, i njegov pomoćnik Lujo Katić upleću se u istragu koja će im okriti zagrebački polusvijet što ga dotad nisu poznavali.Pjesma za rastanak napeta je kriminalistička priča puna obrata i ujedno jedan od prvih kriminalističkih...
Sve svoje umijeće Pavličić je uložio u komponiranje, u gradnju enigme ove zamršene priče. Likove je također profilirao tako da su stalno u službi te enigme.
Drugo izdanje knjige Pohvala tijelu omiljenog hrvatskog pisca Pavla Pavličića
Šesnaest otvorenih pisama upućenih ženama, zbiljskim osobama ili fiktivnim licima, vezanim ponajprije uz književnost, a zatim i glumište, te slikarstvo (Marija Jurić Zagorka, Slava Raškaj, Danila Jarnević, Cvijeta Zuzorić, Ljerka pl. Šram, Dora Krupićeva...) prethodno objavljenih na stranicama hrvatskih književnih časopisa u razdoblju od 1982. do 1994....
Roman fantastike u kojemu pisac prisjećajući se jednog dijela svoga djetinjstva, pletući priču kao čipku, ustanovljuje sličnost između čipaka i obitelji, vezova i osobnih doživljaja, “štrikeraja” i svijeta.
Godine 1991., za vrijeme Domovinskog rata Pavao Pavličić je u časopisu Republika objavljivao svoje autobiografske zapise vezane za vukovarsku ulicu Šapudl, u kojoj je odrastao.