Monografija Čuvari i promotori kulture u Gradu na Neretvi priča je o radu HKD-a Napredak Glavne podružnice Mostar koja se malo po malo prometnula u najaktivnije podružnice u velikoj Napretkovoj obitelji, a u Mostaru je prije svega danas prepoznatljiva po kulturnom radu te mnogobrojnim manifestacijama i zanimljivim sadržajima.
Općenito se može reći da je priređivač obavio velik i samozatajan posao jer su mnogi od uvrštenih pisaca dosad bili slabo poznati ili su u međuvremenu zaboravljeni, pa je bilo teško doći do podataka o nekima od njih i o njihovim djelima (iz recenzije prof. dr. Ive Pranjkovića).
Općenito se može reći da je rukopis priređen upravo uzorno. Priređivač odlično poznaje i povijesne prilike o kojima je u rukopisu riječ, i životopise pojedinih autora, i njihove opuse, i relevantnu literaturu o pojedinim piscima i djelima...
Priređivač je analizirao djela 26 pisaca koji su stvarali u razdoblju od XIV. do sredine XVIII. stoljeća. Znalački je prebrodio i Scilu i Haribdu i pružio čitateljstvu višestruko vrlo usklađen izbor iz djela obzirom na njihov značaj u bosanskohercegovačkoj književnosti...
Pisce uvrštene u 8. knjigu Edicije (kao pripadnike dijela hrvatske književnosti stvarane na tlu Bosne i Hercegovine) – Šimun Musa nije promatrao s pozicije stilskoidejnih formacija, na primjer, romantizma, realizma/naturalizma, ili moderne, nego im je svakom pristupio kao zasebnoj pojavi...
Izbor dr. Muse reprezentativan je i knjiga daje cjelovitu sliku književne ali i povijesne, socijalne i uopće kulturne zbilje Hrvata u Bosni i Hercegovini u prvoj polovici XX. stoljeća...
Knjiga nas upoznaje sa zaboravljenim i prešućivanim spisateljima i tekstovima, s nama danas nepoznatim književnicima (iz recenzije Zdravka Kordića)...
Posebno treba naglasiti da priređivač nije samo preuzimao bio-bibliografske podatke, kako se uglavnom radi kad je književna historiografija obavila svoje, nego da ih je djelomice i sam prikupljao...
Zbirka sadrži neprocjenjivo jezično, književno, etnološko, antropološko, povijesno i tradicijsko kulturno bogatstvo. Ovakve knjige idu u temeljna djela kulture i književnosti jednog naroda (iz recenzije prof. dr. Ivana Mimice)...
Nadahnuće za pisanje monografije Rodoslovlje Stojkića (1600.-2014.) Legende, zanimljivosti i neispričane priče Župe Goranci i Hercegovine autor je nosio u sebi od ranoga djetinjstva kada mu je pokojni djed Karlo pripovijedao o povijesti njegova roda i zavičaja. Djedov savjet „Kada nešto radiš, radi kako Bog zapovida ili nemoj nikako raditi!“ Viktor...
Pri ocjeni ovog Leksikona recenzent mora poći od toga što je autor sebi postavio za cilj, pratiti ostvarenje tog cilja i reći koliko je ono sukladno s proklamiranim načelima. A tu se autoru M. Marjanoviću ne mogu staviti zamjerke…