Geert Mak je 2006. proveo nekoliko sedmica među uličnim prodavačima na istanbulskom mostu Galata: čajdžijom, prodavačem knjiga, prodavačem uložaka za cipele i momcima koji nude ilegalne cigarete. Većina ih je veoma siromašna, žive od dana do dana, od sata do sata. Svi imaju svoje brige, svoje tuge, svoje načine preživljavanja, svoje snove, svoju priču.
Muzički portreti. Izvori i sjećanja predstavljaju zbirku narativa u formi naizgled nespojivih žanrova naučne i memoarske literature.
Tokom dva zastrašujuća dana početkom rujna 1941. godine živote blizu dvije tisuće muškaraca, žena i djece divljački su oduzele njihovi susjedi u Kulen-Vakufu, maloj ruralnoj zajednici na današnjoj granici između sjeverozapadne Bosne i Hrvatske.
Waldo, ostarjeli proslavljeni režiser, lošeg zdravlja i prikovan za postelju, osuđen je na boravak u svom londonskom stanu. O oslabljenom i frustriranom Waldi brine njegova lijepa mlađa supruga, Zee.
Početkom završne godine stažiranja, mladi nigerijski ljekar besciljno luta ulicama Manhattna. Te šetnje Juliusu omogućavaju ne samo opuštanje od strogo regulisanog okruženja duševne bolnice, već i promišljanje međuljudskih odnosa, nedavnog raskida s djevojkom, sadašnjosti kao i prošlosti.
U ovom romanu isprepliću se dvije priče: priča o usamljenom policajcu, i priča o izbjeglicama i njihovom beznadnom lutanju kroz neplodan i pust krajolik.
„Mehmedinović je od onih rijetkih pisaca koji doista dubinski razumiju otvorenost i laku prohodnost granica između eseja, kratke proze, crtice, pa i crteža, kao i to da je život sam, u svom primarnom i nefikcionaliziranom obliku, jedna od najintrigantnijih tema koje se pisac može uhvatiti.
“Slika kako dvije gospođe, prijateljice, jedne noći iznenada doživljavaju erotsko iskustvo, rodila je zamisao o ovom romanu. Zatim se ta zamisao pretvorila u detektivsku priču, skoro triler, a taj triler se preobrazio u jednu vrstu murala peruanskog društva u posljednjim mjesecima ili sedmicama Fujimorijeve i Montesinosove diktature.
Još prije tri i po desetljeća Stipo Manđeralo počeo je radoznalo tragati za dokumentima napisanim bosančicom, kod nas odavno zanemarenim i gotovo zaboravljenim pismom. Rezultat njegovih israživanja su brojni članci objavljeni u knjigama i časopisima, a nedavno se u izdanju izdavačke kuće Buybook pojavila knjiga Pismo za puk i gospodu: prilozi proučavanju...
U posljednjem nastavku Priča o izgubljenoj djevojčici Elena se, nakon što je ostavila supruga, vraća u Napulj. Lila, pak, koja se nikad nije uspjela osloboditi okova rodnoga grada, postala je uspješna poduzetnica, ali njezin uspjeh dovodi je još bliže svemu što je oduvijek prezirala: nepotizmu, šovinizmu i zastrašujućem nasilju koje vlada...
Priča o ljubavi i tmini najpotresniji je i najljepši roman Amosa Oza, istinskog velikana svjetske književnosti. U ovome autobiografskom romanu Amos Oz opisuje odrastanje u Jeruzalemu obilježeno zbivanjima od Drugoga svjetskoga rata preko proglašenja države Izrael do prvih ratova između Palestinaca i Židova.