August Šenoa je jedno od najvećih imena hrvatske književnosti te najutjecajniji hrvatski književnik iz 19. stoljeća. Koliko je bio priznat i cijenjen u vrijeme dok je djelovao svjedoči i razdoblje u hrvatskoj književnosti koje je dobilo ima prema njemu. Šenoino doba obuhvaća vrijeme oko njegove smrti...
August Šenoa je jedno od najvećih imena hrvatske književnosti te najutjecajniji hrvatski književnik iz 19. stoljeća. Koliko je bio priznat i cijenjen u vrijeme dok je djelovao svjedoči i razdoblje u hrvatskoj književnosti koje je dobilo ima prema njemu. Šenoino doba obuhvaća vrijeme oko njegove smrti.
August Šenoa se rodio 14. studenog 1838. godine u Zagrebu, a dok je živio s roditeljima zavolio je umjetnost. Godine 1848. nakon smrti majke vraća se u Zagreb da završi osmi razred. Nakon što je završio osnovnu školu August se zaputio prema rođacima koji su živjeli u Pečuhu.
U Pečuhu je završio prvi razred srednje škole da bi se vratio u Zagreb i 1857. godine maturirao. Dok je išao u gimnaziju pisao je stihove na hrvatskom i njemačkom jeziku. Nakon srednje škole u gornjogradskoj gimnaziji upisao je Pravoslavnu akademiju
Krajem 1859. godine nastavlja studirati pravo u Pragu. Tamo se zadržava sve do 1865. godine, a kako nije na vrijeme položio niti jedan ispit bio je prisiljen baviti se žurnalistikom nakon čega se vraća u Zagreb i počinje raditi u redakciji Pozor.
Kada se vratio u Zagreb dobio je posao gradskog bilježnika, a 1868. godine se vjenčao sa Slavom pl. Ištvanić. Godine 1872, postao je ravnatelj Hrvatskog zemaljskog kazališta, a neko je vrijeme djelovao kao dramaturg.
U to je vrijeme 1871. godine izašao roman "Zlatarevo zlato", a dvije godine kasnije postao je senator i napustio rad u kazalištu. Neko vrijeme bio je dio Narodne stranke, a osim što se angažirao u politici Šenoa je prevodio na hrvatski jezik s engleskog, njemačkog, češkog i francuskog jezika.
Od 1874. godine pa sve do svoje smrti uređivao je časopis "Vijenac". Umro je 13. prosinca 1881. godine od posljedica upale pluća koju je dobio dok je pomagao unesrećenima nakon Velikog potresa 1880. godine.
Najviše je ostao zapamćen kao pisac romana. Unatoč tome što je pisao o suvremenim događajima, najznačajniji dio njegova stvaralaštva su povijesni romani poput: "Čuvaj se senjske ruke", "Zlatarevo zlato", "Diogeneš", "Seljačka buna" i "Kletva" koju nije uspio dovršiti. U spomenutim djelima opisuje događaje iz hrvatske povijesti.
Jedna od njegovih djela su: "Seljačka buna", "Zlatarevo zlato", "Prosjak Luka", "Mladi gospodin", "Prijan Lovro", "Diogeneš", "Kanarinčeva ljubovca" i "Zagrebulje"...
Pisao je i povjestice, pripovjedna djela s povijesnim motivima kao što su "Anka Neretvanka", "Propast Venecije", "Smrt Petra Svačića", "Šljivari"...
Metodički obrađeno lektirno izdanje ovog povijesnog romana čija se radnja odnosi na život senjskih uskoka na prijelazu 16. i 17. stoljeća, njihovo ratovanje s Mlečanima i pobunu protiv austrijskoga generala Rabate. Osim povijesne istine prikazani su likovi senjskih junaka, njihov svakodnevni život, junaštvo i ljubav prema rodnoj grudi, ali i obitelji i...
“Povjestice” su u vrijeme kada su napisane bile vrlo popularne pjesme koje su svi rado čitali. Razlog tomu je zasigurno to što su napisane u domoljubnom štihu koji je bio u skladu s onovremenskim političkim idejama...
Povjestice nastale na temeljju povijesnih događaja i legendi očituju Šenoinu izvrsnost u povezivanju triju književnih rodova: lirike, epike i drame.
Knjiga Povjestice – lektira lagana za čitanje namijenjena je učenicima s poteškoćama u čitanju i razumijevanju teksta, ali i učiteljima – kao svojevrsna smjernica ili pomoć u oblikovanju obrazovnoga nastavnoga sata.
“Prijan Lovro” pripovijetka je nazvana i “praška novela”, nastala dok je Šenoa studirao u Pragu, napisana 1873. godine. Novela ima autobiografske elemente, ali samo kao sporednu radnju. Naime, glavni lik, bio je Šenoin cimer u Pragu i sve što je Lovro doživio Šenoa je vjerodostojno i realistično prepričao...
Knjiga sadrži dva lektirna naslova, klasika hrvatske književnosti, pripovijest Prijan Lovro i roman Prosjak Luka. Iako su dvije različite prozne vrste, imaju mnoge sličnosti. Prikazuju sliku vremena (19. stoljeće), društvene odnose i velike nepravde...
Socijalno-psihološka pripovijetka Prosjak Luka zanimljivo je djelo puno moralnih pitanja i dubokih ljudskih emocija. Glavno pitanje koje se provlači cijelim djelom je Što čovjeka čini čovjekom?. Prosjak Luka tijekom svojega života osjećao se svakako, no nikad poput čovjeka. Prosjak Luka jedno je od najboljih Šenoinih proznih djela u kojem su njegove...
“Seljačka buna” najbolje je i najpoznatije djelo Augusta Šenoe u kojem je ispisao povijest. U predgovoru romana naveo je sve dokumente koje je proučio te je spomenuo i da su sve osobe koje su u romanu spomenute uistinu i stvarne, odnosno da su postojale...
Prvi put je objavljen u časopisu Vijenac 1877. godine. Jedan je od pet romana Augusta Šenoe i njegov najvažniji povijesni roman. Radnja se temelji na stvarnim događajima Seljačke bune, koja je izbila na susedgradsko-stubičkom vlastelinstvu, zbog povećanja rente i terora Franje Tahija i drugih plemića, 1573. godine.
Već početkom sedamdesetih godina 19. stoljeća hrvatska književnost dobiva prvog romansijera. Prvoga, i odmah najvećega. Jer August Šenoa (1838. - 1881.) uistinu je ključna stuba u razvoju hrvatskog romana. Šenoa je u hrvatskoj književnosti zapravo kanonizirao roman kao žanr i formirao čitateljsku publiku kojoj je roman postao omiljenim štivom...