Johann Wolfgang von Goethe (Frankfurt na Majni, 28. kolovoza 1749. - Weimar 22. ožujka 1832.), najveći i najsvestraniji njemački književnik i mislilac.
Studirao je pravo u Leipzigu i Strasbourgu. Na poziv vojvode Karla Augusta odlazi u Weimar, gdje postaje tajni savjetnik, a 1780. slobodni zidar weimarske lože Anna Amalia, dobiva plemstvo i postaje Kammerpräsident. Bio je i upravitelj weimarskog kazališta.
Putuje po Njemačkoj i Švicarskoj, bavi se znanstvenim studijama, te se druži s Herderom i Schillerom. Piše, istražuje i postaje sve poznatijim piscem. Njegovo djelo obuhvaća gotovo sve književne rodove i nekoliko znanstvenih područja. Mnogobrojni su uzori i utjecaji: svjetski klasici, književnost rokokoa, pučka poezija različitih naroda, široko područje povijesti, teologije, filozofije, teorije umjetnosti i prirodnih znanosti. Najveću popularnost u suvremenika stekao je romanom "Patnje mladog Werthera", jer je u tom djelu srušio sve primjere klasicizma koji su vladali među njegovim suvremenicima te nas na neki način uveo u modernu književnost. Snažno je utjecao na sve europske književnosti. Nametnuo se suvremenicima kao obnovitelj lirike, drame, epa, romana, te učenjak izuzetno oštrog i dubokog uvida u strukturu i fenomene prirode. Još za života postao je spomenik njemačkog klasičnog humanizma.
“Patnje mladog Werthera” najpoznatije je djelo slavnog njemačkog romantičara Johanna Wolfganga von Goethea. Ovaj poetični roman pripada razdoblju predromantizma i jedan od najpoznatijih romana ove vrste svih vremena...
Novo izdanje literarnog klasika i lektirnog naslova velikog njemačkog romantičara koji je svog junaka proslavio diljem svijeta. Roman u formi pisama u kojima se predstavlja romantični junak u prvom licu.
Patnje mladoga Werthera (1774.) učinit će Goethea najslavnijim i najpoznatijim njemačkim autorom, prvim njemačkim piscem modernoga doba koji postiže svjetsko značenje.
U rujnu 1876. godine Goethe se otisnuo na dugo i gotovo opsesivno željeno putovanje u Italiju. O tom putovanju, koje je na neki način bila njegova potraga za duhovnom domovinom, nije nikoga obavijestio već se potajno zaputio prema Italiji, i ostao gotovo dvije godine.
Voljeti je ljudski, samo morate ljudski voljeti.Što gora zemlja, to bolji domoljubi.Mnogošto čovjek želi, a tako malo mu treba.Glupost ne zna za brigu.Budale i pametni ljudi su podjednako neškodljivi.Polovične budale i polovični mudraci su najopasniji.Nije važno znati, nego što znati, koliko dobro i koliko znati.