Projekt je započet 2013. godine uz financijsku potporu Grada Zagreba, a ideja samog projekta je jednostavna: pokazati da se koncept javnog i privatnog mogu prožimati u posredovanju literature. Bez pompoznosti i zamišljene i(li) stvarne granice između autora i čitatelja, već u dijaloškom propitivanju bitnih suvremenih književno-društvenih tema. Do kraja 2013.godini u sklopu projekta”Europea u Dvorištu” Zagreb su posjetili renomirani i nagrađivani europski autori, čije su nastupe vodili i u njima sudjelovali mnogi sudionici hrvatske književne scene. Zbog interesa javnosti i medija, u 2014. godini Europea u Dvorištu otići će još korak naprijed i dobiti strukturu međunarodnog književnog festivala. Cilj Europee u Dvorištu ostaje jasan a to je prezentiranje istaknutih europskih pisaca i njihovih djela zagrebačkoj publici. I sljedeće godine riječ će biti o naslovima renomiranih autora, od kojih su mnogi dobitnici glavnih europskih književnih nagrada.
Autorica samim romanom otkriva predmet svojih znanstvenih interesa. Krsto (junak romana Vuci, Milana Cihlara Nehajeva) i Lucijan (lik Fabrijevih romana) rasprave su o hrvatskim povijesnim romanima i romanima o povijesti. U središtu znanstvenog interesa našli su se, kroz dvanaest rasprava August Šenoa, Ksaver Šandor Gjalski, Eugen Kumičić, Milutin Cihlar...
„Autorica uspijeva posložiti labave epizode iz života glazbenice i naturalistice Len Howard na tako nadahnjujući i i uvjerljiv način da se čitatelj od samog početka osjeća dijelom njezinog svijeta u kojem se s istinskom strašću posvetila proučavanju ptica u prirodnom okruženju.” — Guardian
Eagleton analizira i današnju kulturu, žestoko kritizirajući komodifikaciju i nekritičko prisvajanje sile koja je, kad je ispravno shvatimo, zapravo ključno sredstvo kojim kultiviramo i obogaćujemo društveni život, a može čak poslužiti i kao poticaj za transformaciju civilnog društva.
Autor se u knjizi "Kultura i smrt Boga" osvrće na jedinstvene sposobnosti religije, mogućnosti da kultura i umjetnost u suvremeno doba ponude put prema spasenju, na utjecaj takozvanog rata protiv terorizma na ateizam, kao i na još mnoštvo tema važnih onima koji zamišljaju budućnost u kojoj se uspješno razvijaju pravedne i suosjećajne zajednice.
U središtu Lavlje jazbine niz je portreta i biografskih crtica čuvenih mislilaca politčke ljevice koji su živjeli i djelovali sredinom dvadesetog stoljeća i opširno pisali o idejama stvaranja židovske državnosti.
Ljubavni izazov svaku pojedinu osobu vodi kroz svakodnevne izraze odanosti, bilježi vaše misli i iskustva, te vas na kraju svakoga dana izaziva da izrazite neki jednostavni čin ljubavi prema vašem bračnom drugu.
Jedno vjerovanje ujedinjuje ljevicu i desnicu, psihologe i filozofe, pisce i povjesničare. Prožima naslovnice koje nas okružuju i zakone koji nam određuju život. Vrišti s internetskih portala, posebno društvenih mreža. A korijeni tog vjerovanja sežu duboko u zapadnjačku misao: od Machiavellija do Hobbesa, Freuda do Pinkera, prešutna pretpostavka jest da...
U knjizi su ukratko prikazani razvoj i značenje lokalne i provodne anestezije te opće značajke anestezijskih postupaka. U posebnom poglavlju kratak je ali iscrpan pregled farmakologije lokalnih anestetika...
Knjiga „Ludilo kraljeva“ britanskog autora V. Greena predstavlja jedno od ponajboljih djela koja se bave tematikom psihičkih i fizičkih poremećaja istaknutih ličnosti, vladara i političara čije su odluke i postupci imali veliko, a ponekad i presudno značenje za širu zajednicu...
Način na koji je Magi živjela i umrla predmet je brojnih kontroverznih tumačenja. Mada se čini da se o njoj sve znalo još za života, kontroverze su s vremenom rasle: neki su je proglašavali „najvećom umjetnicom“, a drugi „najgorom narkomankom“. Tko je dakle bila Margita Stefanović Magi i što se s njom zapravo dogodilo?