Autor u prvom upozorava čitatelja kako do trenutka dok Arnold nije otvoreno povezao estetičke probleme s problemima nacionalne kulture, doslovce se zauzevši za njihov hrvatski karakter, učinivši to institucionalno, dotle gotovo i nije bilo nekog naročitog interesa za estetičke nazore Gjure Arnolda.
Schelerova fenomenologijska filozofija Fenomenologija rada i socijalnog bitka Čovjek i njegov položaj u cjelini bitka
Knjiga razmatra Hegelovo utemeljenje filozofije prava kao dijalektike običajnosti i ćudoređa.
Autorica analizira aspekte fenomena renesansne filozofije. Najprije je riječ o problematici pristupu renesansnoj filozofiji, pri ćemu se autorica osvrće na neka starija i suvremena tumaćenja te ih kritički vrednuje. Potom je riječ o aristotelizmu i platonizmu u renesansi, a polazište razmatranja jest djelo hrvatskih renesansnih filozofa.
Kao kulturno biće čovjek je upućen na odgoj i odgoj je jedna od njegovih osnovnih potreba. To znači da čovjek, koliko je oslobođen prirodne nužde, mora osmisliti svoj život hoće li da mu život uopće ima smisla. Glede toga on pribjegava moralu i etici.
Tematiziraju se autobiografski, teološki, humoristični i drugi aspekti Vicova opusa.
Donedavno marginaliziranje, zanemarivanje i čak podcjenjivanje Arnolda kao estetičara bio je ujedno pokazatelj općenite insuficijencije poznavanja i marginaliziranja hrvatske estetike kao takve, čak i negacije njene vrijednosti, nu također i smisla istraživanja njene faktične i povijesne, ali i filozofske važnosti odnosno njenih dometa.