Josip Broz Tito bez ikakve je sumnje najvažnija povijesna ličnost koja se rodila u našim krajevima. Kazališni amater, bravar, vojnik, nagrađivani mačevalac, ratni zarobljenik, crvenoarmejac, politički radnik, ilegalac, terorist, sekretar Komunističke partije, vođa ustanka, maršal, predsjednik, svjetski putnik, bonvivan... sve to i štošta drugo bio je...
O Josipu Brozu Titu teško je pisati. Slijeva i zdesna stoje klisurine neukusnih apologija i još manje ukusnih politikantskih osporavanja. Povjesničarka Marie-Janine Calic s tim se izazovom suočila nakon nekoliko objavljenih i utjecajnih djela o povijesti Jugoslavije i jugoistočne Europe.
Tjeraj svoj plug preko mrtvačkih kostiju sjajan je roman u kojem uz uzbudljivu radnju i šarmantno pripovijedanje nobelovka Olga Tokarczuk britko komentira posttranzicijsku današnjicu, gdje se ljudi “ne znaju udružiti i stvoriti zajednicu, nego žive u zemlji neurotičnih individualista od kojih svaki, čim se nađe među drugima, počinje poučavati, kritizirati...
Mlada Iranka Nahid upisuje studij medicine, no revolucija je pred vratima. U krvavom gušenju demonstracija stradava joj mlađa sestra, a Nahid završi u zatvoru. Nakon nekoliko godina života u strahu od progona, sa suprugom Masoodom i malenom kćeri odlučuje se na drastičan potez – ilegalni izlazak iz zemlje.
Rijetko tko je poput Mire Furlan uspijevao od vlastitih, često vrlo privatnih i intimnih, životnih situacija doći do važnih univerzalnih tema. Spisateljsko umijeće proslavljene glumice možda je najbolje vidljivo u njezinoj kolumni koju je jednom tjedno nekoliko godina početkom tisućljeća pisala za Feral Tribune. Izabrane kolumne objavljene su prvi put...
Kad Orna na stranici za razvedene upozna Gila, ne može reći da je to ljubav na prvi pogled. No premda joj je pomalo odbojan, nastavlja izlaziti s njim jer pokušava zaboraviti svojeg bivšeg supruga Ronana, koji je napustio obitelj i odselio se u Nepal. Kad se Ronan vraća u Izrael sa svojom novom ženom i njezinom djecom, Orna se uplaši da će njezin sin...
Trilogija magle iznimno je napeto književno putovanje kroz tri Zafónova izmaštana svijeta u koja ćemo bezrezervno povjerovati i onda kad se u njima pojavljuju nadnaravna bića ili pojave, i onda kad adrenalin borbe za život gubitnike pretvara u pobjednike,
“Kako iznova napisati Sarajevski Marlboro, i je li to moguće, je li izvedivo i racionalno da pisac to pokuša još jednom učiniti?
On je varalica, putujući zabavljač, lakrdijaš. Rukovanje mu je poput pakta s vragom, osmijeh poput pukotine u oblacima; on vas sada promatra, a kad se okrenete – više ga nema. On je Tyll Ulenspiegel!
U kasno ljeto moćan je roman u kojem Magdalena Blažević o jakim emocijama, o stanjima koja zauvijek obilježavaju čovjeka piše iz perspektive ubijene djevojčice stvarajući univerzalnu priču koja nadilazi Žepče i okolna sela, rijeku Bosnu i vrijeme u kojem je roman smješten te postaje univerzalna himna protiv ratovanja i ubojstava.
Nakon što je u knjizi Kako smo preživjeli opisala iskustvo života u socijalizmu, Slavenka Drakulić u esejima U kavani Europa: život poslije socijalizma, analizirajući niz svakodnevnih, životnih detalja, odgovara na pitanje kako je tekla preobrazba društva iz socijalizma u nove demokracije.
Split osamdesetih još uvijek je podsjećao na Smojin Split iz Veloga mista i na Fellinijev Mediteran. U takvoj sredini prepunoj veselja i ludorija, u kojoj nema prave hijerarhije, odrastala je Tisja Kljaković Braić. Malena djevojčica pod zaštitom bake i dida, koja se skriva u kiosku, ne voli odlazak u vrtić, s didon ide na partiju karata u Hajduka, a sa...