Prizori svakodnevice kojima smo svi okruženi tek su naizgled banalni – ispod svakoga od njih ključaju emocije, živi ljudi s ambicijama, željama, ljubavima, bojaznima... Samo najbolji pisci uspijevaju od svakidašnjih situacija stvoriti veličanstvene priče.
Gonjen neodoljivom potrebom da konačno završi svoju pripovijest, sredovječni pisac Hall kreće trajektom iz Ancone prema Patrasu. Dok luta grčkim zaseocima pokušavajući prionuti na posao, muče ga uspomene na ženu koju je volio, rat u bivšoj Jugoslaviji tijekom kojeg je nehotice bio upleten u šverc oružja i prijatelje u Sarajevu koje je iznevjerio...
Herkul M. Jergovića ubojita je, opominjuća satira kontra svakog, a posebno domaćeg, nacionalizma i lokalnog fašizma. Ovo je knjiga koja je i mračna i smiješna, knjiga iz koje nam iskače nevoljna budućnost svijeta.Herkul je kratak roman o opasnosti svakog fanatizma i prelaganog baratanja velikim riječima, opomena za nas ovdašnje. Roman nad kojim ćemo...
Krležine Hiljadudevetstošezdesete knjiga je priređena iz objavljenih fragmenata piščeva dnevnika, neobjavljene dnevničke građe iz rukopisne ostavštine te kontekstualnih predložaka, također većim dijelom preuzetih iz rukopisne ostavštine.
To je neka druga Francuska. Zaboravljena dolina na istoku, napuštene tvornice i ugašene visoke peći, mutno jezero i žega usijanog poslijepodnevna. Kolovoz je 1992., Anthony ima četrnaest godina i sa svojim rođakom, iz čiste dosade, odluči ukrasti kanu i provjeriti što se događa na nudističkoj plaži na suprotnoj obali.
Idiot Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, jednog od najpoznatijih ruskih ali i svjetskih pisaca, donosi priču o knezu Levu Nikolajeviču Miškinu koji se iz švicarskog sanatorija vraća u ondašnji Peterburg i upušta u bogat društveni život pun intriga i neočekivanih obrata.
Svjetlo i tama, i mi koji živimo između.Kada je 1878. iz Dublina stigao u London, Bram Stoker bio je mlad, netom oženjen činovnik, kojemu je ponuđen posao iz snova: na poziv velikoga Henryja Irvinga postat će glavni upravitelj tek osnovanoga Kazališta Licej.
Štošta u sjećanju biva prepravljeno i nehotice prilagođeno svijesti i duhu onoga tko se sjeća. Tako se neki od ovih portreta bitno razlikuju od onoga što je zabilježeno u njihovim matičnim pripovijestima te od toga kako ih pamte i bilježe povjesničari književnosti i ostali gospodari pripovijesti.
Već je konstatirano, ali valja iznova pritvrditi: raspon Jergovićevih esejističkih motiva kao da nema granica. Ni u područjima koja ga zanimaju, ni u autorima i djelima o kojima piše. I kada se taksativno navedu prva – književnost, slikarstvo, televizija, film, fotografija, muzika, dizajn, povijest, radiofonija – nije sigurno da su navedena sva.
Neiscrpna je u ovim Jergovićevim pričama raznovrsnost sudbina i plastično individualiziranih likova, jednako kao što je u njima neiscrpno i bogatstvo tvarnoga svijeta. Motivski to bogatstvo crpljeno je iz širokoga kulturno-geografskog arealu bosanske i dalmatinske pisme neuhvatljivih granica, iz toga orijentalno-balkansko-mediteranskoga lirskog kozmosa...
Ovo, ukratko, nije samo priča o uspješnoj, dovršenoj ženi koja nikad u životu nije obula patike, pa u pedesetoj – u dobi kad njene vršnjakinje... dobro, ovu rečenicu neću završiti – odluči postati svjetska prvakinja u triatlonu. Ovo je i priča o uspješnoj, dovršenoj ženi iza koje – kao iza svake uspješne i dovršene žene – stoji muškarac. Dobro, zapravo ne...