društvene znanosti
Premda su u rat u Bosni i Hercegovini 1992. – 1995. bili umiješani brojni strani akteri, prema znanstvenim mjerilima to je primarno bio građanski rat – nasilan sukob pripadnika triju konstitutivnih naroda, Srba, Bošnjaka i Hrvata, za teritorij, uređenje i identitet države.
Početkom novog milenija general Konstantin Pavlovič Petrov je objavio knjigu "Mrtva voda" u dva dijela.Ovo djelo u Ruskoj Federaciji proglašeno je ekstremističkim radom, a izdanje iz 2004. je i zabranjeno.
Što su emocije i kako one utječu na naše živote, naše odluke, naša tijela? Kad nas pokreću, a kad natjeraju da se zaustavimo? Povezuju li nas emocije kao zajednicu, ili nas u svijetu punom kontradikcija sve više razdvajaju? Koji je odnos između emocija, jezika i tijela?
Ovo je knjiga razgovora kardinala Petera Turksona, prefekta Dikasterija za promicanje cjelovitoga ljudskog razvoja, i Vittorija Albertija, filozofa i djelatnika Dikasterija.
Knjiga Medijska (ne)pismenost u digitalno doba, autorice Ivane Sivrić, usredotočuje se na najnovije izvorne teorije i odgovarajuća istraživanja iz medijske pismenosti i medijskog odgoja. Ovo je jedna od prvih i rijetkih znanstvenih i istraživačkih publikacija o ovoj vrsti pismenosti u Bosni i Hercegovini.
Suvremeno sveučilište i, posebno, međunarodna sveučilišna suradnja i djelovanje, promatrani u kontekstu sve intenzivnije internacionalizacije i globalizacije visokog obrazovanja te brojni izazovi i promjene s tim u vezi, glavna su tema vodilja koja se provlači kroz čitavu sadržajnu strukturu ove knjige.
Nedavno je iz tiska izašla nova knjiga profesora emeritusa Željka Šumana, dugogodišnjeg istaknutog profesora, pomoćnika rektora, prorektora i vršitelja dužnosti rektora Sveučilišta u Mostaru te dopisnog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u BiH.
Prva knjiga je posvećena povijesti hercegovačkog područja od najstarijih vremena do okončanja osmanske vlasti, dok druga sadržava radove u razdoblju nakon austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine do događanja nakon raspada Jugoslavije.
Od ekstremnog sportašenja do ekstremističke politike, danas, čini se, svatko misli da je jednostavno postati ekstremistom. Na temelju dugogodišnjeg istraživanja fenomena ekstremizma, ne samo u politici, nego i u našim svakodnevnim životima, autori ove knjige došli su, međutim, do zaključka da se „ekstremistom ne rađa, već se ekstremistom postaje”.
„Knjiga donosi neizmjerno zanimljive priče renomiranih hrvatskih znanstvenica i znanstvenika o tome zašto se bave baš znanstvenim radom, kako su se počeli baviti time i kakav je njihov pogled na znanost. Urednice i autorice koncepcije knjige uspjele su motivirati znanstvenike različitih generacija, koji se bave različitim znanstvenim granama, da ispričaju...
Nova knjiga nobelovca Josepha Stiglitza razmatra sadašnje stanje globalnog kapitalizma, koji je – po njegovu mišljenju – u dubokoj krizi, u prvom redu zato što su velike korporacije preuzele kontrolu nad vladama, a - što je najvažnije - i nad američkom vladom, te nameću svoja pravila sebi u korist.
Pariz, Beč, Berlin i Prag su s gledišta hrvatske kulture bili emitivni centri: iz njih su dolazili do nas bitni poticaji u svim područjima umjetnosti i kulture. Podsjetimo se samo uloge Beča u formiranju hrvatske moderne, utjecaja pariza na hrvatsko slikarstvo ili na književno stvaralaštvo (Matoš, Kumičić, Krleža, Ujević), odnosno Berlina na nastajanje...