Slavenka Drakulić, novinarka i spisateljica, rođena je u Rijeci 1949. Objavila je četrnaest knjiga, a neke od njih prevedene su na više od dvadeset jezika. U izdanju američke izdavačke kuće Penguin izašlo joj je šest naslova. U publicističkim knjigama uglavnom se bavi postkomunizmom i ratom. Njezina prva publicistička knjiga Smrtni grijesi feminizma (1984.) jedan je od prvih priloga feminizmu u Hrvatskoj. Slijede Kako smo preživjeli komunizam i čak se smijali, Balkan Express, Cafe Europa, Oni ne bi mrava zgazili (za koju je na Sajmu knjiga u Leipzigu 2004. dobila Nagradu za europsko razumijevanje), Tijelo njenog tijela i Basne o komunizmu. U književnim djelima okrenuta je ženskom tijelu, bolesti i traumi. Objavila je romane Hologrami straha, Mramorna koža, Božanska glad, Kao da me nema, Frida ili o boli, Optužena, Dora i Minotaur te Mileva Einstein, teorija tuge. Živi na relaciji Hrvatska – Švedska. Objavila je tekstove u časopisima i novinama The Nation, The New Republic, The New York Times Magazine, The New York Review Of Books, Süddeutsche Zeitung, Internazionale, Dagens Nyheter, The Guardian, Eurozine i drugima te u lokalnim medijima
U romanu Dora i Minotaur: Moj život s Picassom Slavenka Drakulić na osnovi Dorine pronađene bilježnice rekonstruira njezin život, njezinu patnju i radosti, život u kojem je ona bila važnim dijelom pariškoga nadrealističkoga umjetničkoga kruga.
rida ili o boli roman je u kojem je Slavenka Drakulić majstorski formulirala dubinu Fridine usamljenosti, njezinu neprestanu borbu s vlastitim tijelom, vizionarsku snagu njezine umjetnosti, svjetlo i tamu ljubavi, hrabrosti i prkosa žene koja je našla način da svaku izdaju i svaki hendikep koji joj je sudbina podvalila pobijedi svojom svevremenskom...
Kada u osvit Prvoga svjetskoga rata, tek što je sa sinovima došla u Berlin, gdje je njezin suprug, najslavniji znanstvenik dvadesetog stoljeća Albert Einstein upravo dobio posao, primi pismo s Uvjetima o njihovu međusobnom životu, Milevi Einstein ionako napuknut život sasvim se izokrene...
Zašto su danas, u suvremenom društvu koje ruši sve tabue, samo starost i starenje teme o kojima je gotovo zabranjeno govoriti? Postajemo li sa starošću nevidljivi, što se događa s našim tijelima, s našim odnosom prema drugima i, još važnije, odnosom drugih prema nama?
Zbirka eseja Ponovo u kavani Europa, prvobitno objavljena na engleskom jeziku, opisuje niz svakodnevnih situacija koje ukazuju na širu političku i društvenu situaciju u današnjoj Europi.
U jeku još jednog rata na europskom tlu, i mnogih drugih ratova diljem svijeta, knjiga Rat je svugdje isti poznate novinarke i spisateljice Slavenke Drakulić donosi niz eseja o ratu koji su uglavnom u stranim publikacijama izlazili od 1991. do danas.
Nakon što je u knjizi Kako smo preživjeli opisala iskustvo života u socijalizmu, Slavenka Drakulić u esejima U kavani Europa: život poslije socijalizma, analizirajući niz svakodnevnih, životnih detalja, odgovara na pitanje kako je tekla preobrazba društva iz socijalizma u nove demokracije.