publicistika
Ovi izvanredni govori sežu od antičkih vremena do današnjih dana. Neki su herojski i nadahnjujući, neki su zlonamjerni i strahoviti, neki su briljantni i dirljivi, a neki okrutni i jezivi.Govori koji su promijenili svijet oživljavaju prošlost, obogaćuju sadašnjost i osvjetljavaju put u budućnost.
Suočeni smo danas s nepobitnom povijesnom činjenicom: ljudi sve manje vjeruju religijskim institucijama, ali sve više su u dodiru s osobnom duhovnom dimenzijom. Ovo dugujemo demokratizaciji mudrosti, zbog čega i zapadni tragači sve više zaranjaju u istočnjačku filozofiju.
Pisma s juga pisao je Marko Tomaš čitateljima mariborske Večeri, i samom sebi naravno, od travnja 2018. do srpnja 2020. godine, do pandemijskog doba koje je nužno otvorilo pandemonijske teme.
U ovom postapokaliptičnom putovanju filozof Srećko Horvat poziva na istraživanje apokalipse kao „otkrivenja“, prije negoli u njezinu kolokvijalnom značenju „kraja“. Jer jedini način da se kraj – odnosno opće izumiranje – spriječi taj je da osvijestimo i adresiramo niz međusobno povezanih prijetnji, poput klimatske krize, nuklearne opasnosti i aktualne...
Fascinantna priča o pet iznimnih unuka kraljice Viktorije koje su vladale Rusijom, Španjolskom, Grčkom, Rumunjskom i Norveškom
Svijet prepoznaje Gabriela Garcíju Márqueza kao jednog od najboljih romanopisaca 20. stoljeća. Manje je poznato da je ovaj slavni kolumbijski nobelovac, kojeg od milja, u hispanskom svijetu, zovu Gabo, bio i vrstan novinar. Skandal stoljeća antologija je njegove novinarske ostavštine. Članci koji su u nju uključeni presjek su četrdesetogodišnjeg rada za...
Ova je knjiga korisna raznovrsnim kategorijama čitatelja. Neupućenima u živote Tita i Krleže ona će biti informativan, udžbenički uvod u dramatične dane dviju presudnih osobnosti hrvatsko-jugoslavenskoga dvadesetog stoljeća.
Knjiga Andree Lešić Popularni žanrovi i alternativni svjetovi: Atwood, Le Guin, Byatt pravovremen je i izvrsno pogođen doprinos književnoj teoriji i povijesti književnosti u času kad naočigled osiromašuju uloga i status kulturne pismenosti – uloga i status onoga što bismo mogli nazvati alfabetizmom – a onda i zamisao o čovjeku kakvu znamo barem od Platona.
Sliku čovjeka u europskoj kulturi nije moguće naslikati bez Auschwitza. (...) Višetisućljetna samoljubiva i samosažaljiva slika Boga nepovratno se rasplinula u stvarnosti gorućih jama Majdaneka i Sobibora, krematorija Auschwitza i Ravensbrücka. Jer kršćanstvo nema neku svoju drugu, idealniju realnost, nema od Auschwitza odvojivu tradiciju. Bez Auschwitza...
U jeku još jednog rata na europskom tlu, i mnogih drugih ratova diljem svijeta, knjiga Rat je svugdje isti poznate novinarke i spisateljice Slavenke Drakulić donosi niz eseja o ratu koji su uglavnom u stranim publikacijama izlazili od 1991. do danas.
Štošta u sjećanju biva prepravljeno i nehotice prilagođeno svijesti i duhu onoga tko se sjeća. Tako se neki od ovih portreta bitno razlikuju od onoga što je zabilježeno u njihovim matičnim pripovijestima te od toga kako ih pamte i bilježe povjesničari književnosti i ostali gospodari pripovijesti.
Svaka od deset priča iz zbirke Naša soba Marijane Radmilović jedna je soba, a u svakoj od njih jedan je ženski život. Za nas izvana, te su sobe otvorene, jer u njima vidimo i prepoznajemo vlastite majke, kćeri i bake, prijateljice, supruge i sestre. Junakinjama Marijane Radmilović, naprotiv, zidovi što ih okružuju visoki su i teški, baš kao i ograničenja...