Stanislav Vukorep (1951., Trebinje), viši je stručni referent u Zavodu za zaštitu kulturno- povijesne baštine Hercegovačko-neretvanske županije u Mostaru, voditelj je etnografske zbirke u Zavičajnoj kući „Hutovo“ u Hutovu, te suosnivač i urednik časopisa Vrutak.
Stanislav Vukorep (1951., Trebinje), viši je stručni referent u Zavodu za zaštitu kulturno- povijesne baštine Hercegovačko-neretvanske županije u Mostaru, voditelj je etnografske zbirke u Zavičajnoj kući „Hutovo“ u Hutovu, te suosnivač i urednik časopisa Vrutak. Zapisivač je i istraživač duhovne i materijalne baštine u južnoj Hercegovini. Rezultati njegovoga rada su, primjerice: godine 1990. otkrio je urbanizirano prapovijesno naselje iz ranobrončanog doba na Prisjeci u Hutovu ; sudjelovao je u otkrivanju vrijednog nalaza Neumski ratnik iz željeznog doba u Vranjevu Selu kod Neuma. Istraživao je i sudbinu hrvatskih žrtava Drugoga svjetskog rata i poraća u istočnoj Hercegovini. Publicirao je knjige: Preživjeli svjedoče i Baci jednu i pro strane, te je jedan od autora knjige Stradanje Hrvata tijekom Drugog svjetskog rata i poraća u istočnoj Hercegovini. Jedan je od priređivača monografije Dubljani. Član je uredništva edicije Humski zbornik (u kojoj je dosada izišlo 12 zbornika) te godišnjaka Stolačko kulturno proljeće. Njegovom su se foto-arhivom služili mnogi autori knjiga i priređivači monografija. Suosnivač je i dugogodišnji predsjednik Društva prijatelja starina Hutovo. S drugim je članovima toga društva organizirao izgradnju Zavičajne spomen-kuće Hutovo te snimanje televizijskih priloga o kulturno- povijesnoj baštini Donje Hercegovine. Tajnik je Fondacije Ruđer Bošković – Donja Hercegovina. Ujedno je i član sljedećih udruga: Hrvatski intelektualni Zbor, Hrvatski novinari u BiH, Vojvoda don Ivan Musić, Zajednica Hrvata istočne Hercegovine, Vjetrenica – Popovo polje, Vječni spomen – Memento Neum.
Odgoj i obrazovanje dvije su iznimno važne sastavnice u stvaranju osobnosti jednog mladog čovjeka.U ovoj knjizi, u kojoj je Stanislav Vukorep iscrpno obuhvatio razvoj školstva od otvaranja prvih škola na području koje obuhvaća današnja općina Neum, prikazane su sve dobre, ali i loše strane koje su pratile njegov razvoj, njegove uspone i padove.
Ova knjiga je kapitalno djelo o starinskim svadbenim običajima u jugoistočnoj Hercegovini. Autor je uložio golem višegodišnji trud na terenu istražujući i izvorno snimajući negdašnje ženidbene običaje i tradicijske primjere lirskih svadbenih pjesama te satkao priču iz kazivanja brojnih kazivača i kazivačica.
Nova knjiga Stanislava Vukorepa, čapljinskog spisatelja i publiciste, „Tragom roda moga“ – pet stoljeća Stojanovića, Vukorepa