Vjenceslav Novak (Senj, 11. rujna 1859. – Zagreb, 20. rujna 1905.), hrvatski romanopisac, novelist, publicist, glazbeni kritičar i pedagog. Rođen je u doseljeničkoj češkoj obitelji, gdje je majka Senjanka iz doseljene bavarske obitelji. Bio je najugledniji pisac hrvatskog realizma, te su ga zvali hrvatskim Balzacom. Osnovnu i srednju školu je završio u Senju i Gospiću. Poslije završene preparandije u Zagrebu radi neko vrijeme kao učitelj u Senju. U književnost ulazi 1881. godine pripovijetkom Maca. Napisao je sedam romana. Objavio je tridesetak pripovjedaka, a osim pripovjedne proze pisao je pjesme, podlistke, dramske pokušaje, recenzije, kritike i rasprave iz glazboslovlja i muzičke pedagogije. U svom proznom stvaralaštvu (ponajprije kao pripovjedač) prikazivao je sve slojeve hrvatskog društva. Otkrivao je moralnu i psihološku stranu ljudskog života, bavio se psihologijom ljubavi, roditeljstvom i brakom. Imao je brojnu obitelj, bolovao od tuberkuloze, borio se s neimaštinom i može se reći da je u tom pogledu bio sasvim prosječan pisac tog doba. Bio je romanopisac, pripovjedač, kritičar i prevoditelj te je stvarao sve do 1905. godine. Započeo je romantičnom pripovijetkom, a završio je kao pisac moderne psihološke proze s okultnim motivima.
Prikazuje ekonomsko propadanje imučnijih patricijskih porodica, u vezi s promjenom gospodarskih puteva.
Radnja romana “Posljednji Stipančići” smještena je u prvo desetljeće 19. stoljeća. Usmjerena je na propadanje jedne patricijske obitelji te seže daleko u prošlost, u zadnja dva naraštaja ove obitelji. Većina radnje prati obitelj u prvim desetljećima 19. stoljeća, opisujući vjerno i opsežno sve pojedinosti društvenog i političkog života i sredine u kojoj...
Posljednji Stipančići, roman o propadanju senjskih patricija u prvoj polovici 19. stoljeća, smatra se najboljim romanom hrvatskoga realizma. Drama obitelji Stipančić ima svoj društveno-gospodarski i politički okvir.
Stoljetne tradicije i ustaljeni oblici života i gospodarenja raspadaju se, ponajviše na selu, s bolnim posljedicama za sve slojeve tadašnje Hrvatske: novonastali neuki i siromašni sitni posjednici – djelitelji razorenih seoskih zadruga propadaju, osiromašena sela postaju izvor jeftine radne snage stranim kapitalistima i polazište beskrajne množine...
Novakove pripovijetke određuju Novaka kao jednog od onih hrvatskih pisaca koji su u svojim djelima obuhvatili najviše tipova i pojava iz našeg života. Sadržaji zdanja: U glib, Nezasitnost i bijeda, Iz velegradskoj podzemlja i Pripovijest o Marcelu Remeniću.
Knjiga sadrži djela: Lutrijašica, U Glib, Nezasitnost i bijeda, Iz velegradskog podzemlja, Pripovijest o Marcelu Remeniću.