Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.
Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća. Krleža je ostvario golem opus (po različitim brojanjima, njegova sabrana djela obuhvaćaju između 50 i 80 svezaka) koji pokriva kako središnje književnoumjetničke žanrove, tako i atipične ili marginalne zapise (enciklopedijske natuknice, prepiska o raznim temama, putopisi, ...).Iako je pokrenuto čak nekoliko edicija, još ne postoji niti jedna koja bi obuhvaćala cijeli Krležin opus. Po više kriterija, Krleža je zasigurno jedan od najvećih europskih i zapadnih pisaca 20. stoljeća, poglavito u žanrovima poezije ("Balade Petrice Kerempuha"), romana ("Na rubu pameti"), eseja ("Eseji") i dnevničko-memoarske proze ("Davni dani"). Do toga zaključka nije teško doći usporedi li se umjetnički doseg njegova spisateljstva s onim daleko priznatijih suvremenika, Thomasa Manna, Virginije Woolf, Alberta Camusa, Williama Faulknera ili Aleksandra Solženjicina.
“Balade Petrice Kerempuha” knjiga je pjesama Miroslava Krleže. Smatra se najvećim pjesničkim ostvarenjem Miroslava Krleže, a ujedno je i jedno od najvećih djela hrvatske književnosti uopće...
Balade Petrice Kerempuha je zbirka kajkavskih pjesama, nedvojbeno najveći pjesnički ostvaraj Miroslava Krleže, te jedno od najvećih dijela hrvatske književnosti, prvi put je objavljena 1936. godine u Ljubljani.Na kraju zbirke nalazi se Tumač manje poznatih riječi, fraza i pojmova
Pisma Bele i Miroslava Krleže, koja su jedno drugome slali iz europskih poštanskih ureda od Pariza do Irkutska i koja, rekao bi sam Krleža, “nisu ljubavna u običnom smislu, kako se već takva pisma pišu, ali su mogla imati ‘ljubavni’ karakter”, čitaju se kao velika životna priča, ali i kao društveni roman vremena koje i dalje traje...
Deset krvavih godina jedinstveno je djelo velike intelektualne prodornosti koje već više od pola stoljeća ne ulazi u najuži krug kanonskih Krležinih djela iako se upravo u tim esejima vidi strastveni, gotovo opsesivni Krležin angažman oko hrvatskoga nacionalnog pitanja.Knjiga političkih eseja Deset krvavih godina pripada samom vrhu hrvatske političke...
Drama u tri čina u kojoj se radnja događa tijekom jedne noći u Zagrebu 1913. godine.
Prikaz sudbine svake društvene elite koja tlači narod, koja sebično i bezobzirno gomila bogatstvo i na svoje užitke troši neumjereno, pa gubi pojam o tome na čemu je izgrađen njezin privilegiran položaj i odakle dolazi novac. Ta društvena krema prezire narod iz kojeg je potekla i uzdigla se do bogatstva...
“Hiljadu i jedna smrt” sadrži onu prigušenu eksplozivnu izvornost kojom dobra priča nadrasta kulturnu zajednicu iz koje i o kojoj govori, vraća priču kao tekst u iskustvo čitatelja koji ju prevodi u svoj jezik i svoje vrijeme...
Krležine Hiljadudevetstošezdesete knjiga je priređena iz objavljenih fragmenata piščeva dnevnika, neobjavljene dnevničke građe iz rukopisne ostavštine te kontekstualnih predložaka, također većim dijelom preuzetih iz rukopisne ostavštine.
The entries in this book were written by Krleža while traveling to Russia in October 1924, immediately after Lenin's death. His journey by rail lasted six months and gave him a unique insight into the circumstances that prevailed in the then young creation of the Soviet Union at the transition to the Stalinist form of oppression.
Sadrži: Bitka ko Bistrice Lesne, Kraljevsko-ugarska domobranska novea, Baraka pet B, Domobran Jambrek, Smrt Franje Kadavea.
Sve što sam o enciklopedijskim jedinicama rekao ili napisao dalo bi se skupiti u pet ili šest knjiga. Ako se taj materijal jednoga dana objavi, onda će se vidjeti kako sam reagirao na tekstove. Marginalije su, dakle, moje primjedbe ili zanovijetanja koje su već stručnjaci pripremili, a one su takve naravi da se o njima argumentirano može i diskutirati –...
Povratak Filipa Latinovicza je povratak na ono što je prekinuto i davanje natrag onoga što je uzeto. Filip se vraća u svitanje nakon 23 godine s prtljagom od otuđenja, živčane rastrojenosti, krize identiteta, raspadnutih vrijednosti i slike svijeta, s razočaranjem u europsku kulturu i civilizaciju u kojoj nije pronašao dom i s umjetničkim klonućem i...