Franz Kafka (Prag, 3. srpnja 1883. - sanatorij Kierling kraj Beča, 3. lipnja 1924.), židovski pisac. Rođen u Pragu, u doba Austro-Ugarske monarhije, Kafka potječe iz imućne židovske obitelji u kojoj je dominirao radišni, no često tiranski i samovoljni otac.
Franz Kafka (Prag, 3. srpnja 1883. - sanatorij Kierling kraj Beča, 3. lipnja 1924.), židovski pisac. Rođen u Pragu, u doba Austro-Ugarske monarhije, Kafka potječe iz imućne židovske obitelji u kojoj je dominirao radišni, no često tiranski i samovoljni otac. Studirao je pravo i radio neko vrijeme kao činovnik - no većim je dijelom Kafka proveo život materijalno opskrbljen očevim imutkom (činjenica koja se često zanemaruje, posve u skladu s legendom o Kafki kao žrtvi bešćutnoga i despotskoga oca grubijana). Umro je od tuberkuloze, prethodno naredivši svomu prijatelju Maxu Brodu da spali većinu njegovih rukopisa - posljednja volja koju ovaj, na sreću, nije ispunio. Brod je posthumno izdao velik broj Kafkinih djela, često uz teško prihvatljive intervencije u tekstu. Većina je Kafkine uže obitelji (sestre, očeva i majčina rodbina) stradala u nacističkom genocidu Židova. Kafkin opus, koji se može podijeliti u nekoliko vrsta (romani, pripovijetke, aforizmi, dnevnici i pisma) veže tematsko, svjetonazorsko i, moglo bi se reći, spiritualno jedinstvo. Baštinik više tradicija (njemačkoga romantizma, fantastične struje u književnosti, židovskih heterodoksnih učenja kao i kršćanske gnoze), poštovatelj velikana europske književne tradicije(napose Goethea, Heinea, Flauberta, Gogolja, Dostojevskog), Kafka bijaše i suputnikom njemačkoga ekspresionizma. Ipak, Kafkina vizija zbilje i intenzitet kojom ju je iskazao čine ga autorom kojega se ne može utrpati u shematske podjele po književnim pravcima.
Prije nego što ih je prepisao na listiće, Kafka je aforizme pribilježio u dvije bilježnice sred nekih drugih fragmenata među kojima je bilo i još jednako pronicavih. Stoga je nezahvalno tvrditi da je taj niz brojeva sustavno ustrojen, kao i zašto su neki aforizmi na listićima prekriženi, jer su i te kako vrijedni pažnje.
Geometar K. neće odustati od borbe, ali će na kraju posustati i umrijeti od iscrpljenosti. - Tako je, ukratko, prema navodima Maxa Broda, kojemu je to Kafka usmeno povjerio, trebao završiti nezavršeni roman "Dvorac". I dok saznanje o završetku nekog romana ne nuka na čitanje, dapače, ovaj prepričani ishod kao da djeluje baš suprotno, dajući knjizi dodatni...
Iako je Franz Kafka jedan od najvećih, najčitanijih i najutjecajnijih autora dvadesetog stoljeća, i danas nam je nedokučiv, a njegov život i književna ostavština podložni su raznim interpretacijama. Ovi nam dnevnički zapisi daju uvid u pravog Kafku, čovjeka iza zagonetnog umjetnika, sa svim svojim osjećajima, strahovima, ambicijama i sanjarenjima.
Iako je Franz Kafka jedan od najvećih, najčitanijih i najutjecajnijih autora dvadesetog stoljeća, i danas nam je nedokučiv, a njegov život i književna ostavština podložni su raznim interpretacijama. Ovi nam dnevnički zapisi daju uvid u pravog Kafku, čovjeka iza zagonetnog umjetnika, sa svim svojim osjećajima, strahovima, ambicijama i sanjarenjima.
Kad se Gregor Samsa jednog jutra probudio iz nemirna sna, ustanovio je da se u svom krevetu pretvorio u golema kukca. Ležao je na tvrdim leđima nalik na oklop i vidio, kad je malko podignuo glavu, da ima nasvođeni smeđi trbuh podijeljen na lučne izbočine, a na vrhu trbuha jedva da mu se još drži pokrivač, samo što nije spuzao s njega.
Preobrazba je Kafkino najsimboličnije djelo te je i dan danas jedna od ključnih tema analiza na brojnim sveučilištima diljem svijeta, a smatra se jednim od najznačajnijih djela književnosti 20. stoljeća.
Što se to sa mnom dogodilo? pomislio je Kafkin junak kad ga je autor rasanio u prvoj rečenici svojeg najpoznatijeg kraćeg djela, možda i najglasovitijoj u povijesti književnosti: Jednoga jutra, kada se Gregor Samsa probudio iz nemirnih snova, otkrio je da se u svojem krevetu pretvorio u golema kukca.
Franz Kafka ostavio nam je istinski veliku književnost, a njegov je najpoznatiji i najutjecajniji roman Proces općepriznato remek-djelo. Proces ne pripada samo školskoj lektiri, već je odavno i dio opće lektire; o njemu, baš kao i o autoru gotovo sve se zna i ispisane su stranice i stranice.
U svom veličanstvenom eseju o Kafki (Nada i apsurd u djelu Franza Kafke) Albert Camus piše: Sva Kafkina umjetnost sastoji se u tome da se čitatelja iznova primora na čitanje. Njegovi raspleti ili odsutnost raspleta potiču na objašnjenja koja nisu jasno iznesena i koja zahtijevaju, kako bi se doimala osnovanim, da se priča pročita pod novim kutom.
Knjiga sadrži kronološki poredane priče objavljene za Kafkina života osim posljednje četiri koje je Kafka odobrio za tisak, ali, nažalost, nije doživio njihovo izdanje.
Okosnicu ovoga izdanja čine pripovijetke koje nikada nisu prevedene na hrvatski, a mnoge od njih i na svjetskoj razini spadaju u raritete. To su: Prizori iz obrane imanja; Na čemu počiva tvoja moć?; Nove lampe; Zajednica hulja; To je mandat; Mač; Bio je to politički skup…; Volio sam djevojku…; Veslao sam po jezeru…; Borim se… i niz drugih neobjavljenih...