Aleksandar Halmi rođen je 1954. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju, a 1977. godine diplomirao je na Sveučilišnom interfakultetskom studiju za socijalni rad.
Aleksandar Halmi rođen je 1954. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju, a 1977. godine diplomirao je na Sveučilišnom interfakultetskom studiju za socijalni rad.
Poslije studija radi kao asistent na katedri za socijalni rad i geontologiju na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Nastavlja se baviti teorijskom problematikom socijalnog rada te s toga područja stječe magisterij 1981. godine, a doktorat 1987. godine.
Zaposlen je na Pravnom fakultetu u Zagrebu - Studijski centar socijalnog rada - u statusu izvanrednog profesora na katedri za teoriju i metodologiju socijalnog rada.
Autor je šest udžbenika i većeg broja znanstveno-istraživačkih studija kao i članaka iz područja epistemologije i metodologije socijalnog rada.
Nakon uvodnih teza, koje čitatelja upoznaju s recentnim trendovima u metodologiji društvenih istraživanja i socijalnome radu, knjiga obuhvaća dvije temeljne cjeline: teorijske pristupe i metodologiju socijalnog rada.
Knjiga prenosi spoznaje s područja multivarijatne analize, metodološkog temelja suvremenih istraživanja u različitim područjima društvenih i humanističkih znanosti.
Autor u knjizi detaljno obrađuje evaluacijska istraživanja u društvenim znanostima, razumijevanje evaluacije, teorijski-vođene programe evaluacije, tipove programa evaluacije, paradigmatski okvir evaluacije, kvantitativne i kvalitativne programe evaluacije.Autor donosi priloge s brojnim vježbama.
Kvalitativna istraživanja posebno su važna u proučavanju društvenih odnosa u karakterističnom povijesnom i sociokulturnom kontekstu sudionika istraživanja koji odlikuju pluralizam i multikulturalnost. Glavna značajka te pluralizacije je nova perspektiva rastuće individualizacije, posebnih životnih stilova i načina života.
Djelo je pisano na temelju suvremene svjetske literature s ovog područja, primjenom komparativne metode izlaganja, uz razvijen kritički odnos prema pojedinim sredstvima i metodama.
Na temelju relevantne suvremene svjetske literature s ovoga područja, uz potreban kritički odabir pojedinih metoda i tehnika, autor je stručnoj javnosti kao i studentima društvenih znanosti predočio vrijednu knjigu kojom je, uz ostalo, upotpunio svoj doprinos razvitku metodologije društvenih znanosti.
Temeljni je zadatak ove knjige pridonijeti promjenama u tradicionalnoj metodologiji. Ovdje se, ponajprije, istraživanje i praksa shvaćaju kao jedinstven i generički proces rješavanja problema koji svoju integraciju postižu u svojevrsnom nacrtu istraživanja (single-sistem nacrt ili nacrt u studiji slučaja).