Ivan Aralica (Puljani na planini Promini u Zagori, 10. rujna 1930.), hrvatski je književnik. Jedan od dominantnih hrvatskih narativnih prozaika druge polovice 20. stoljeća. Hrvatski akademik.
Ivan Aralica (Puljani na planini Promini u Zagori, 10. rujna 1930.), hrvatski je književnik. Jedan od dominantnih hrvatskih narativnih prozaika druge polovice 20. stoljeća. Hrvatski akademik.
Nakon Hrvatskog proljeća nalazi svoju “veliku temu”, povijesnu sudbinu hrvatskog naroda kao paradigmu opće ljudske sudbine. Tako nastaje Morlačka trilogija o srazu svjetova u Dalmaciji 17. i 18. stoljeća (Put bez sna, 1982., Duše robova, 1984., Graditelj svratišta, 1986.). Morlačkoj trilogiji prethodi djelo slične tematike Psi u trgovištu, 1979.
Slijede romani u kojima prepliće prošlost i sadašnjost uz korištenje magičnoga realizma (Tajna sarmatskog orla, 1989.), pojačava erotski naboj (Asmodejev šal, 1988.), obrađuje suvremenije teme (Okvir za mržnju, 1987., o političkoj represiji), ili se opet vraća u prošlost, kao u raskošnoj povijesnoj fresci o Bosni, Zadru i Kotromanićima (Knjiga gorkog prijekora, 1994.). Autor je političko-publicističkih knjiga Zadah ocvalog imperija, (1991.), o velikosrpskom projektu, i Što sam rekao o Bosni, (1995.), o uzrocima sukoba u Bosni i Hercegovini.
Zbog izbora povijesne i “orijentalne” tematike koju obrađuje, Aralicu ponekad uspoređuju s Ivom Andrićem i Mešom Selimovićem, iako se po stilu i habitusu od njih i razlikuje. Andrić i Selimović su tradicionalni realistični pripovjedači, dok je Aralica modernistički romanopisac, po nekima najsličniji Josephu Conradu po meditativnoj gustoći teksta i karakteristikama naracije.
Kao književne uzore naveo je Knuta Hamsuna, Singera i Manna.
Pamćenje je najveća opasnost za ideologiju. Ova priča to potvrđuje.
Pripovjedajući o vremenu mletačko-turskog rata s početka 18. stoljeća autor nam kazuje priču o očuvanju identiteta, snošljivosti i ekumeni: dva čovjeka iz puka - kršćanin Matija Grabovac i musliman Mesud Zunić - izgrađuju postojano prijateljstvo usprkos vjerskim i civilizacijskim razlikama...
Roman Filip – priča o orahovu kovčežiću živa je slika iskustva naraštaja koji pripada shizofrenu vremenu, onom u kojem nastaju podvojenosti društva i podvojenosti u društvu.
Gdje pijevac ne pjeva uznemirujuće je dojmljiva zbirka kratkih proza o Domovinskome ratu.Osim pripovijetke po kojoj je cijela zbirka dobila ime, novo izdanje Pijevca sadržava i priče: Molitva do neba, E, moj Ive, Most i mostovi, Cvijet na reveru, Zapis o temeljcu i Ena. Te priče iz doba Domovinskoga rata nikoga neće ostaviti ravnodušnim.
Joakimova viđenja niz je od deset pripovjednih kratkih proza u kojima autor preispituje zbivanja iz ne tako davne prošlosti.Društvena zbilja kao neumitna osnovica te osobnost doživljaja, zapažanja i iskaza kao pulsirajuća potka vješto su strukturirane unutar niza naizgled spontanih zbivanja i asocijacija svake pojedine priče. Tematsku osnovicu tvore...
Ovaj je roman prvi puta objavljen 1971. godine. Prvi je u nizu autorovih povijesnih romana koji se događaju na granici između Mletaka i Turske. Glavni je lik konjanik Petar Revač, plaćeni vojnik, koji prebjegne (s lijepom Lejlom) u tursku službu. Osim povijesne potke, roman ima naglašen i ljubavni zaplet - autor tematizira ljubav između pripadnika...
Neću reći ništa novo kažem li da mi je predložak za pisanje tih romana, i društveni i personalni, bilo razdoblje predsjednikovanja Stipe Mesića, jer se to iz tekstova, kakoMesić ispravno primjećuje, dalo naslutiti
Ova filigranski precizno izrađena narukvica od priča dobrim se dijelom tematski i prostorno-vremenski naslanja se na niz piščevih romana s autobiografskom podlogom kakvi su, primjerice, Sunce, Sjene ili Mačke i macani.
U romanu Runolist Ivana Aralice, najvećeg hrvatskog romanopisca, još jednom imamo mogućnost uvjeriti se zašto ja Aralica vrijedan takva atributa.
Već to što su novele iz autorova proznog prvijenca dočekale svoje novo izdanje svjedoči na određen način da su izdržale kušnju vremena i da zauzimaju zapaženo mjesto u korpusu hrvatske književnosti druge polovice dvadesetog stoljeća.