filozofska pitanja, klasična i suvremena filozofija
Ovaj spis ne pretendira na to da je dao potpun prikaz filozofskih problema nastalih u svezi s teorijom relativnosti, on samo želi prokrčiti put uzajamnom razumijevanju između filozofa i fizičara u pogledu pitanja oko kojih se još uvijek znatno razilaze.
Uovim tekstovima promišlja se filozofska refleksija o odnosu između čovjeka i njegove moralnosti. Kad je riječ o etici, već je na prvi pogled jasno da je onda riječ i o čovjeku, i ponajprije o njemu...
Njemački filozof Edmund Husserl utemeljitelj je moderne fenomenološke metode, za koju smatra da se tek pomoću nje može zaštititi autonomiju filozofije i filozofija uzdići do “stroge znanosti”. Prva knjiga Husserlovih Ideja... objavljena je za Husserlova života 1913, 1922. i 1928. u tri gotovo sasvim identična izdanja...
Djelo Edmunda Husserla Logička istraživanja objavljeno je u izdanju Naklade Breza u dva sveska te sadrži: I. svezak - Prolegomene za čistu logiku II. svezak - Istraživanja o fenomenologiji i teoriji spoznaje (u dva dijela)
Teorija evolucije predstavlja jednu od najraspravljanijih znanstvenih teorija ne samo u znanstvenoj zajednici nego i u drugim dijelovima društva na koje ima značajne implikacije. Za teoriju evolucije osim znanstvenika i filozofa posebno su zainteresirane različite religijske i političke skupine kojima teorija evolucije znači potporu ili opreku...
Kao što Josipović pokazuje u svojim istraživanjima, neoskolastika se na hrvatskim prostorima razvija vrlo rano - paralelno s njezinim razvojem u Europi, budući da je skolastički duh zaživio na tom tlu vrlo rano...
Fenomen jezika ne promatra se kod Hegela sistematski, već bitno fenomenologijski. To znači da jezik u Hegelovu sistemu ne igra nikakvu konstituirajući ulogu, nego se samo pojavljuje na predstupnjevima sebepoimajućega pojma...
Jedna od najvećih nepravdi, koja se u povijesno filozofskom razmatranju može počiniti jednom mislitelju, ne odnosi se toliko na njegov zaborav koliko na njegovo prešućivanje - i to tako da se njegove zasluge uvijek pripisuju nekom drugom, tako kao da ga nikada nije ni bilo...
Ako su smijeh i plač forme u kojima se izražava jedna kriza u smjeru koje se u stanovitim situacijama kreće čovjekov odnos prema njegovu tijelu, onda se oni pokazuju kao prave osnovne mogućnosti onoga općeljudskoga, usprkos svim povijesnim mijenama, svim modama šale, dosjetke, komike, humora, ironije, boli i tragike...
Filozofija je u odnosu na zbilju oduvijek bila u prijepornom, dapače, moglo bi se reći vrlo teškom, pa i žalosnom položaju i odnošenju...
Nisu toliko granice znanosti, koliko preobilje onoga što se može znati, ono što čini pokušaj da se objasni religiozno ponašanje čovjeka gotovo beznadnim poduhvatom. Mnoštvo raspoloživih podataka i interpretacija odavno nadilazi sve ono što pojedinac u svome životu može primiti i usvojiti.