Knjiga prenosi spoznaje s područja multivarijatne analize, metodološkog temelja suvremenih istraživanja u različitim područjima društvenih i humanističkih znanosti.
Autor teorije izbora i realitetne terapije, sa svojom suprugom i suradnicom Carleen, napisao je knjigu o bračnim odnosima u kojoj postavlja pitanje: zašto se odnosi u braku kvare sve do neprijateljstva?
Imate li više od trideset pet, odnosno četrdeset godina i razmišljate o osnivanju obitelji, «Ne osjećam se prestara za mamu!» je knjiga koja će odgovoriti na sva vaša pitanja i umiriti vaše strahove. Bez obzira na to jeste li prvi put mama ili povećavate svoju obitelj nakon mnogo godina...
Potiču se kooperacija, komunikacija i afirmacija te samopouzdanje djece. Uključene su vježbe i opisan način rješavanja sukoba - posredovanjem.
Osim države, socijalne potrebe građana zadovoljavaju tržište i treći sektor - civilno društvo.
Djeca brzo odrastaju, a roditelji, okupirani svakodnevnim brigama, supružničkim odnosima, odnosima na oslu, egzistencijom, zdravljem, katkad i ne primijete kako im djeca svojim ponašanjem poručuju da ulaze u vrijeme tinejdžerstva.
Iz predgovora: “Zadaća je ove monografije da pokuša obraditi bitne komponente politike ustaša, koji su sebe označavali kao poseban politički pokret u hrvatskom narodu. Iako, s obzirom na vremensko razdoblje koje obrađuje, monografija obuhvaća godine od formiranja ustaške skupine 1929. do svibnja 1945, ipak je težište postavljeno na period od travnja 1941,...
William i Carleen Glasser su u knjizi Osam lekcija za sretniji brak spojili svoje poznavanje funkcioniranja uspješnih i neuspješnih brakova s teorijom izbora. Osam lekcija započinju temeljnom istinom: jedina osoba koju možete mijenjati ste vi sami. Ne možete natjerati vašeg supružnika da se mijenja. Što se više trudite, stvarate više nesreće.
Uspješno umijeće vođenja ljudi (pa i roditeljstvo) ima dvije važne sastavnice: voditi računa o sebi – imati vrijeme i sadržaje za unapređivanje sebe, svojih znanja, vještina i sposobnosti, imati vrijeme za svoje vrijednosti, ciljeve i potrebe; voditi računa o drugome – o potrebama, željama i vrijednostima drugoga, voditi računa o rastu i razvoju druge...
Knjiga je namijenjena pripremi studenata budućih stručnjaka koji se bave obiteljima (pedagozi, učitelji, odgajatelji, psiholozi i drugi), kao i praktičarima .
Govoriti o predškolskoj dobi znači govoriti o ranom učenju, igri te raznolikim aktivnostima djece kroz koje ona iskazuju i razvijaju svoje interese i mogućnosti. Takve aktivnosti potiču dječju radost, veselje, učenje i socijalizaciju.
Autor smatra da je uspostava "značajnih odnosa središte dobrog života, a izbori koje činimo odredit će njihovu kvalitetu. Takve odnose možemo stvoriti ako preuzmemo odgovornost za sebe, bez kontroliranja drugih ljudi." U svojoj savjetovateljskoj praksi autor u razgovoru s klijentom pronalazi primjerenija ponašanja, potrebna za stvaranje kvalitetnijeg života.