Naklada Pavičić d. o. o. registrirana je 1993. u Zagrebu kao poduzeće za izdavanje knjiga i knjižarstvo. Prve dvije knjige, Povijest Hrvatske Dragutina Pavličevića i Povijest Nezavisne Države Hrvatske Hrvoja Matkovića, objavili smo uoči ljeta 1994. I imali smo sreće: knjige su se tako brzo prodavale da nismo stizali opskrbiti knjižare. Količina koju smo odnijeli prodala bi se prije negoli smo se vratili u skladište, pa smo odmah s tovarom knjiga morali natrag. Prvo je priručno skladište bilo u Novom Zagrebu, u Ul. Sv. Mateja 57, na četvrtom katu, u privatnom stanu obitelji Pavičić, gdje je bila i redakcija, i administracija, i sve ostalo.
Kuću je osnovao novinar, književni kritičar i jezični kroničar Josip Pavičić, nakon što je u inozemstvu – gdje je kao gastarbajter na sveučilištima u Grazu i Pečuhu predavao hrvatski jezik – zaradio početni kapital i nakon što se kod brata u Bjelovaru zadužio za 10.000 DM (koje je vratio). Osnovao ju je zajedno sa suprugom Elizabetom, ekonomisticom, i kćeri Anom Marijom, profesoricom hrvatskog jezika i književnosti, kao obiteljsko poduzeće. Ispočetka su svi radili sve, od uređivanja knjiga do njihove dostave u knjižare, a tako je uglavnom i danas. Malom, uigranom timu Naklade veliki su oslonac njezini vanjski suradnici, autori, tehnički urednici, recenzenti, korektori, kompjutoraši …
Zaštitni je znak Naklade Pavičić troslov P. I. P. Potječe od Ivana Gundulića koji je tim znakom završavao posvete mecenama na početku svojih knjiga, a znači: Pozdrav I Poklon (naklon). U zaštitnom znaku kuće znači isto, ali ima i neka nova značenja, primjerice: Pavičić i Pavičići, Pavičić i Prijatelji, Pročitaj i Preporuči. No, što god značio, donio je uspjeh, ako se tako shvati činjenicu da je Naklada još tu, da postoji, da izdaje knjige i da je dosad već objavila gotovo 100 naslova.
Zapisi iz zatvora dr. Franje Tuđmana počinju dana 11. siječnja 1972., kada je uz brojne druge ličnosti uhićen. Dopremljen je u Petrinjsku 18, čeliju 26, gdje je proveo devet mjeseci. U svojim zapisima pomno bilježi ne samo zatvorska događanja, već i svoje intelektualne preokupacije i razmišljanja o ljudima i događanjima tadašnje političke scene...
Dvanaest novela objedinjenih u zbirku, iako raznovrsne tematike,uglavnom se bave suvremenim zbivanjima u Hrvatskoj, a samo se neke događaju i u prošlosti (npr. Dubrovnik u 17. st). Često je naglašena društvena problematika, a predmet autorova interesa su također i razna politička previranja i njihove posljedice. Tradicionalni stil pripovijedanja stapa se...
Povijest Hrvatske prof. dr. Dragutina Pavličevića pouzdan je pregled povijesti Hrvata i hrvatske države od najstarijeg spomena hrvatskog imena i doseljenja Hrvata na Jadran do 21. st....
Povjesničar Dragutin Pavličević bavio se u svojim stručnim i znantvenim radovima drugima. U knjizi Povijest jednog povjesničara / Doživljaji iz borbe protiv klasnog neprijatelja u Zagrebu od 1947. do 1952. pozabavio se vlastitim doživljajima iz mladih, davnih dana i uspomenama na njih...
Roman o djetinjstvu i mladosti ambicioznog, nekonvencionalnog, pomalo nespretnog, ali lucidnog i darovitog provincijalca. Ispričan u prvome licu, a zbiva se pedesetih i šezdesetih godina u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, u rodnome kraju Z. Baloga, i u Zagrebu...
Roman o tome kako je za čovječnost uvijek vrijeme i o tome kako su se u ratnom Zagrebu zavoljeli Rahele i Tomislav i kako su u proljeće 1943. uspjeli pobjeći pred zlom...
Ovaj je leksikon sačinjen prema svim pravilima leksikografske struke, no s jednom posebnosti koja ga razlikuje ne samo od sličnih tematskih leksikona, nego i od ustaljene leksikografske prakse. Ima jednu temu, ali dvije strane, odnosno, u tehničko-grafičkom smislu, dva stupca.
Je li ova knjiga pokušaj revizije povijesti logora Jasenovac? Jest. Nastoji li ova knjiga uništiti crni mit o Jasenovcu? Da, nastoji. Kako se ova knjiga odnosi prema omiljenom tipu jugoslavenske historiografije – dogovornoj povijesti? S prijezirom.
Mnogo se govori i piše o knjigama s temom apsurdnosti rata, a vrlo malo o karikaturama koje tu apsurdnost sažimaju u svega nekoliko linija.
Ste čuli? komediogarfski je tekst s jakim satiričnim žalcem. Napisan je u obliku kabaretske predstave koja se 1970 i neke prikazuje u KPD-u Stara Gradiška. U predstavi u predstavi, natječući se u izvođenju antikomunističkih i antidržavnih viceva, sudjeluju robijaši Andrija, Dražen, Franjo, Ivan Zvonimir, Ivo i Vlado i njihovi tamničari Jakov, Mika, Milka,...
Dokazi, tragovi i odjeci u hrvatskim emigrantskim novinama i periodici.
O toj biografskoj činjenici, koja mu je odredila cijeli život, Janović piše u ovoj svojoj memoarskoj knjizi, Tito na Golom otoku. Ona jest središnja tema knjige, ali ne i jedina. Memoarist se prisjeća djetinjstva provedenog u “hrvatskom mikrokozmosu” na granici, u Boki kotorskoj, uoči i za vrijeme II. svjet. rata...