Nakladnička kuća ZIRAL je osnovana u mjesecu rujnu 1970. godine u gradiću Frohnleitenu, Austrija, a pokretači su mu bili hercegovački franjevci koji su u to vrijeme živjeli u iseljeništvu: dr. fra Dionizije Lasić i dr. fra Bazilije Pandžić iz Rima, te fra Lucijan Kordić iz Züricha.
Nakladnička kuća ZIRAL, punim imenom Zajednica izdanja “Ranjeni labud”, zamišljena je kao izdavačka zajednica raspršenih “hrvatskih intelektualaca u izbjeglištvu”.
Imenom “Ranjeni labud” simbolično se označilo Hrvatsku, koja je u to vrijeme, u okovima komunističke tiranije, uistinu bila teško ranjena. Narod će, bila je misao vodilja, i u domovini i u iseljeništvu, preživjeti i nadživjeti zlo samo po svojim kulturnim vrijednostima. Zato je ovaj kulturni pothvat lijep kao “labud”, iako je ta ljepota, zbog teškog stanja hrvatskoga naroda, “ranjena”. Sudbinu iseljenih Hrvata dijelio je i ZIRAL. Djelovao je u Frohnleitenu i Rimu, u Chicagu i u Norvalu u Kanadi – već prema tome kamo je njegove protagoniste odveo životni poziv. Promjene u domovini dovele su ga ondje gdje mu je pravo mjesto – u hrvatski Mostar, gdje je od početka 1996. regristriran je kao d.o.o., a glavna podružnica mu je u Zagrebu. Godine 2004. Ziral i tiskara Fram ujedinjuju se u jedno poduzeće FRAM-ZIRAL d.o.o. Mostar.
Radnju romana povezuju tri centralna lika - car Franjo Josip I., tadašnji gradonačelnik Mostara Mujaga Komadina i student Bogdan Žerajić, koji je tom prigodom planirao izvršiti atentat na monarha. Uz iznimno bogate opise grada, običaja i likova, knjiga sadrži i pedeset autentičnih crno-bijelih fotografija toga važnoga događaja.
Knjiga Domaći stranci, čiji su autori Tibor Vrančić, Smail Špago i Armin Džabirov, posvećena osobama koje su u mnogo čemu pomogle napretku našega grada, predstavlja izuzetno vrijedno djelo o prošlosti Mostara.
Ohrabrenje za dodatne napore čitatelji mogu pronaći i u liku i djelu fra (don) Franje Milićevića, hrvatskom narodnom preporoditelju koji je djelovao u teškim vremenima i iza sebe ostavio neizbrisiv trag.
Znanstvena monografija Frazemi prve hercegovačke hrvatske periodike na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće i njihova leksikografska obradba obrađuje stariji hercegovački frazeološki fond.
Nedavno objavljena knjiga „Komunistički totalitarizam na djelu. Hercegovačka sela u poraću (1945. - 1952.)“ dr. sc. Ante Čuvala posebno je svjedočanstvo o jugoslavenskoj komunističkoj vlasti i teroru u naslovljeno vrijeme nad seljakom u hercegovačkim selima Proboju i Radišićima, nedaleko Ljubuškoga...
Odličan poklon! Ovo nije klasičan kuharica. Ovo je zapravo prostor za upisivanje vaših recepata. Lijepa velika spirala pa se listovi mogu skroz okretati. Korice tvrde.
Autor ovom knjigom čitateljima nudi još jednu knjigu o povijesti Mostara, grada prebogata povijesnim osobama, događajima i značajnim građevinama.
Knjiga donosi velik broj zanimljivih tekstova o Mostaru koje su zapisali brojni strani putopisci s kraja 19. i početka 20. stoljeća posjećujući ovaj grad. Svi ti dojmovi o Mostaru predstavljaju svjedočanstva povijesnoga vremena i želja je autorskog trojca sačuvati ih od zaborava.
Široki Brijeg, 3. studenoga 2014. (Josipa Vukoja) – U izdanju Vicepostulature postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«, Široki Brijeg i Matice hrvatske, Vrgorac, izišla je knjiga fra Blage Karačića Ratne i poratne uspomene 1945. – 1952. Uredio ju je fra Vendelin Karačić.
Sabrana djela Dominka Mandića čine četiri tematska sveska. U I. sv. nalazi se Životopis fra Dominika Mandića (autor Bazilije Pandžić) i tri Mandićeva djela iz hrvatske povijesti: Crvena Hrvatska u svijetlu povijesnih izvora, Hrvati i Srbi dva različita naroda, Hrvatske zemlje u prošlosti i sadašnjosti.
Stambol u Mostaru, knjiga Tibora Vrančića je još jedan je pokušaj da se starim tekstovima otrgnu od zaborava neki manje poznati događaji koji su se dogodili u Mostaru prije više od stoljeća.
«Dvadesetak godina života provedoh u bivšoj državi, tamnici moga naroda, dvadeset godina u tuđini, željan moga naroda, a evo, poslije 20-godišnje punoljetnosti države Hrvatske obznanjujem ovu knjigu mome narodu...», piše dr. Tomislav Đurasović u svojoj knjizi SVJEDOK OLOVNIH VREMENA...