TRANSNACIONALNE SOCIJALIZACIJE, POLITIKE I INSTITUCIJE EUROPSKE UNIJE

Prof. Lasić član je Paneuropske unije. Kao i on tako je i Paneuropska unija Bosne i Hercegovine jedna od rijetkih organizacija koja se istinski zalaže za proeuropsku Bosnu i Hercegovinu, za modernu državu u kojoj se svi njezini narodi i građani mogu osjećati komotno.

U duhu istinoljublja, kojeg prof. Lasić dokazuje i riječima i djelima, kao rijetko tko u Bosni i Hercegovini na vrlo jednostavan način objašnjava što je zapravo problem Bosne i Hercegovine i koji je recept izlaska iz sveopće krize u kojoj se nalazi ova zemlja. Nažalost, zbog istine o kojoj piše,prof. Lasić je napadan i od strane nacionalista i od onih koji se deklariraju građanskim opcijama. A kada te i jedni i drugi napadaju onda znaš da si na dobrom putu, iako te napade nije zgodno podnositi. Umjesto da ga se napada svima bi bilo bolje da ga poslušaju i ako su u poziciji mijenjati zbilju da ju mijenjaju.

Ova studija prije svega je izvrstan udžbenik za studente, ali i sve one koji žele spoznati kako zapravo funkcionira Europska unija, kakva je to „tvorevina“ i koje su njezine glavne institucije. Moram priznati da sam čitajujći materijal bio iznenađen koliko stvari o Europskoj uniji nisam znao, a znao sam dosta. Ova je studija stoga bukvar za sve one koji se žele baviti ovom temom, ona je abecede, tumač pojmova. Zato kada ju pročitate shvatite koliko je Europska unija u svoj svojoj kompliciranosti i različitosti dobar primjer (nad)države kojoj težimo i mi u Bosni i Hercegovini.

U ovom svom kratkom tekstu želim apostrofirati jednu činjenicu koja je u kontekstu same studije iznimno važna. Paneuropska unija, osnovana 1922. od početka svog djelovanja zagovarala je jednistvenu Europu, upravo ono što je danas Europska unija. Dakle, ideja Europske unije potiče od pro i paneuropljana, a prije svega utemeljitelja Paneuropske unije grofa Richard von Coudenhove-Kalergija. Godinu dana nakon osnivanja izašla je njegova knjiga “Pan-Europa” kao manifest Paneuropske unije. Okupio je uskoro oko sebe značajna imena tadašnje Europe i uspješno radio na promociji paneuropske ideje.

Jedan od njegovih glavnih suradnika nakon Drugog svjetskog rata bio je i njegov nasljednik, nadvojvoda Otto von Habsburg. Do posljednjeg dana svoga života sin posljednjeg austrijskog cara svetog Karla, govorio je o onoj Europi u čijem zajedništvu trebaju biti i narodi i države koje još uvijek nisu postale dio velike europske obitelji. Odlaskom nadvojvode Habsburga čini mi se da je otišao jedan od posljednjih rijetkih vizionara koji su Europi sagledavali ne kao interesnu skupinu država članica, već općeljudskih vrijednosti.

Na tom tragu, ili tim tragovima, djeluje i suvremena Paneuropa koju od 2004. vodi Alain Terrenoire veliki prijetalje Bosne i Hercegovine i istinski naljednik europske ideje kakva je bila 1922. godine. Koliko god naše ideje jesu stare više od 90 godina, one su i dalje apsolutno vjerodostojne i možda čak i više nego ikada, jer Europa je u dubokoj krizi kojoj trebaju paneurope, kojoj treba neka nova renesansa ili avangarda, a Paneuropa je i jedno i drugo.

Rad Paneuropske unije u Bosni i Hercegovini najbolje bi se mogao definirati jednom latinskom poslovicom „Non multitudine, sed fortitudine militum vincimus“ ili u prijevodu „Ne pobjeđujemo mnoštvom, nego hrabrošću vojnika“. E baš je takva naša organizacija, mala, ali ipak snažna u promoviranju europskih ideja u Bosni i Hercegovini. Koliko god bili mali svojim radom, posebno godišnjim međunarodnim konferencijama, javnosti šaljemo jasnu i nedvosmislenu poruku: Bosna i Hercegovina ima samo jednu perspektivu, a to je europska. Europska Bosna i Hercegovina jamac je njezine održivosti i funkcionalnosti. Naši bi političari ovu poruku trebali zalijepiti na svoj hladnjak pa da ih svako jutro kada ustanu spremati doručak podsjeti da su „izabrani“ upravo radi dobra ove zemlje koja godinama i nakon teškog rata živi svoju prošlost. Sve dok bh. društvo ne doživi opću katarzu, dok se ne bude vraćalo i živjelo u prošlosti, Bosna i Hercegovine ne može snažnije gaziti prema Europi. Upravo zbog svega toga ozbiljno kaskamo u odnosu na druge zemlje regije.