VIZIONARSKE MISLI

U drugoj polovici 19. stoljeća svjetsku slavu, sličnu onoj predvodnicima informatičkog doba, uživali su ljudi poput Thomasa Edisona, Georgea Westinghousea ili Nikole Tesle, ti pioniri elektrotehničkog doba. Javnost je pratila svaki njihov projekt, svaku riječ i svaku zamisao vezanu uz napredak znanosti odnosno uz primjenu znanstvenih dostignuća u konkretne pronalaske kojima se stubokom i brzimice mijenjao svakodnevni život ljudi, pa su Edison, Westinghouse i Tesla zarana postali i dijelom popularne kulture.
Kako vrijeme odmiče, prva dvojica sve su više dio one »akademske«, »službene« povijesti, dok život i djelo Nikole Tesle sve više pridobivaju na svom kultnom statusu unutar popularne kulture i umjetnosti (film, strip, književnost, rock...) te u okvirima new age tendencija i tzv. alternativne znanosti. Upravo je stoga neobično što se, kako zanimanje za Teslu sve više raste, o njemu ponajmanje govori na temelju njegovih vlastitih misli. Stekao bi se čak dojam da je Tesla malo toga napisao, da nije bio vičan peru koliko je bio vičan konkretnom djelovanju – a istina je sasvim suprotna.
Tesla je bio iznimno plodan pisac, a njegova ostavština (gotovo beziznimno napisana na engleskom jeziku) još je slabo poznata čak i na prostorima iz kojih je sâm Tesla potekao. Iz tih smo se razloga odlučili prirediti ovaj mali i ilustrativni, dakle tek pregledni i nužno nesavršeni izbor Teslinih misli, kako bismo Teslu predstavili – »njim samim«.
Nastojali smo obuhvatiti što širi dijapazon Teslinih misli. Manje smo se bavili njegovim znanstvenim tvrdnjama tehničke prirode, a više njegovim mislima o »Svjetskom sustavu« i idejama koje su u vrijeme kada ih je Tesla objavljivao zasigurno zvučale fantastično. Navodimo i Tesline stavove (često vrlo kritičke) o drugim znanstvenicima te velikim pronalascima kojima je prethodio, a pripisani su drugima.
No, najveću smo pozornost pridali njegovim mislima o temama koje odstupaju iz strogo tehničkih okvira, a koje mogu pružiti uvid u širinu njegovih interesa i promišljanja: to su misli o budućnosti, ljudskoj rasi, Bogu, vjeri i duhovnosti, umu i intelektu, emancipaciji žena , eugenici, književnosti, međunarodnim odnosima, političarima, ratu i miru, štetnim navikama, užicima i stimulansima, a dakako i o porijeklu, nacionalnosti...
Neslučajno se na jednome mjestu, citiranome i u ovoj knjizi, Tesla predstavlja »kao kršćanin i kao filozof«: to su dva aspekta njegove osobnosti koji se prečesto zanemaruju kad ga se promatra isključivo kao znanstvenika. Nadamo se da smo se i u omjeru odabira raznovrsnih njegovih misli uspjeli približiti kompleksnom spoju Tesle kao elektrotehničara i Tesle kao humanista. No isto tako, nastojali smo pritom odvagnuti dva drugovrsna pola Tesline osobnosti: ocrtati da je, kako kaže Carlson, bio »povremeno bahat i ponekad cmizdrav«.
Ipak: unatoč svim kontroverzama, a kako to već biva među onim rijetkim iznimnim ljudima koji se ističu iznad drugih, koji mijenjaju povijest i koje, jednostavno, nazivamo genijima, punina Teslinog uma mogla bi biti obuhvatljiva i pojmljiva možda tek – podjednako genijalnom umu.
Gdje god je to bilo moguće, koristili smo se primarnim izvorima, dakle originalnim člancima, a gdje nije, što je rjeđe, onima sekundarnim izvorima koji se u prenošenju citata mogu držati pouzdanima. Za svaki slučaj, razlika između primarnih i sekundarnih izvora može se iščitati iz njihova popisa na kraju knjige, a koji zainteresiranim čitateljima može poslužiti i kao orijentir za dublje upućivanje u fenomen Tesla.