KONCEPTUALIZAM

Ideja zbornika jednostavna je. Svodi se na pokušaj, nipošto rukovođen idejom nekog zaokruženog svođenja i donošenja konačnih zaključaka, odgovora na pitanje – koje je mjesto, koja je uloga konceptualnih umjetničkih praksi i kako se, i da li uopće, one pojavljuju u drugim, nestandardnim područjima te u novim društveno-političkim i estetskim situacijama? U zemljama u kojima regresivne tzv. identitetske politike postaju konstitutivne, a tradicija s čestim uporištima u mitologiji okosnica kulturnih politika, odnos prema otvorenosti, komunikaciji, ”novim” medijima i sl. politički je u mnogočemu uvjetovan. S obzirom na to da su konceptualne umjetnosti svoju primarnu ulogu vidjele u idejnim aspektima rada, u dekonstrukcijama klasičnih umjetnosti i/ili širenjem njezina opsega u zborniku se pokušalo odgovoriti i na pitanja: Gdje je postjugoslavenska konceptualna umjetnost danas s obzirom na njezinu (umjetničku) globalističku i spektakličnu zbilju? Koji su njezini ideološki, medijski, institucionalni, umjetnički te ini prostori u kojima se realizira? Koja su to najfrekventnija teorijska uporišta bez kojih se konceptualizam ne može razumijevati? Koje su se promjene u međuvremenu dogodile u vrstama konceptualne umjetnosti?