POPULISTIČKI DUHOVI VREMENA I IZAZOVI DEMOKRACIJE

U znanstvenoj uredničkoj knjizi ukupno je sakupljeno 20 radova na temu populizma, a podijeljeni su u četiri cjeline. U prvoj cjelini populizam se istražuje kroz teorijsku dimenziju. Autori priloga su Tomislav Sunić, Maroje Višić, Vedran Obućina te Tomislav Kardum. Zatim slijede studije slučaja. Druga cjelina istražuje populizam u Europi i svijetu. Autori priloga su Jovo Bakić, Ivan Roško, Ines Ora Mandalinić te Lea Štranjgar. Treća cjelina istražuje populizam u regiji koju čine postjugoslavenske republike. Autori priloga su Zoran Lutovac, Mojca Pajnik i Iztok Šori te Elvis Fejzić. Posljednja cjelina istražuje populizme u Hrvatskoj. Autori priloga su Mislav Miholek, Domagoj Sremić, Mario Jareb, Matko Globačnik, Albert Bing, Velimir Veselinović, Marija Matić, Dino Knežević i Andrea Gjaja.

Društveni interes za objavljivanje ovoga djela leži u činjenici što je riječ o prvoj uredničkoj knjizi na temu populizma. Hrvatska politologija pokazala je određeno, zasad nedovoljno zanimanje za istraživanje fenomena populizma iako je riječ o temi koja u međunarodnoj politološkoj literaturi ima veliki broj istraživača. Namjera ove uredničke knjige je popunjavanje tih praznina kako bi se čitatelji i akademska javnost upoznali s fenomenom populizama kroz teorijsku i empirijsku dimenziju. Dakle, djelo je ne samo relevantan znanstveni prilog sagledavanju pojave populizma u Hrvatskoj, Europi i svijetu, nego može biti i znatan poticaj za daljnja istraživanja.

prof. emer. dr. sc. Smiljana Leinert Novosel

Knjiga na koncizan i vrlo pristupačan, ali znanstveno utemeljen način skreće pozornost na fenomen pojave populizma u politici i društvu. Pisana je na način da može biti pristupačna i široj čitateljskoj publici koju zanima populizam kao „tanka“ politička ideologija ili političko-komunikacijski stil, odnos populizma i suvremene liberalne demokracije, nacionalizma, društvenih medija i osobito djelovanje populističkih aktera u nacionalnim stranačkim sustavima te Europskoj uniji. Djelo je znanstveno relevantno za istraživače iz područja društvenih i humanističkih znanosti. Tema dosad kod nas nije obrađivana u smislu uredničke knjige. Relevantnost istraživanja fenomena populizma leži u činjenici da je riječ o suvremenoj temi/fenomenu kojoj je europska i svjetska politologija u posljednjih nekoliko desetljeća posvetila znatan interes, a praksa permanentno ukazuje na potrebu daljnje višeslojne analize.

prof. emer. dr. sc. Davor Rodin

Riječ je o znanstvenome uredničkom djelu koje sadrži 20 znanstvenih radova istaknutih istraživača čiji je interes populizam. Znanstveni radovi uspješno se u knjizi međusobno dopunjuju te zajedno čine koherentnu cjelinu. Izvorni znanstveni doprinos osobito je vidljiv u radovima o nazočnosti populizma u suvremenoj hrvatskoj političkoj povijesti, o čemu se dosad nije pisalo i raspravljalo u domaćoj politološkoj literaturi. Nadalje, izvorni znanstveni doprinos jasno se očituje i u prvome poglavlju knjige, koje se bavi teorijskom dimenzijom populizma, gdje se raspravlja o populizmu i nacionalizmu, ljevici te religiji, o čemu također nema znanstvenih radova. U konačnici, studije slučaja populizma u zemljama bivše Jugoslavije, EU-a, SAD-a, Kanade i Turske zaokružuju cjelinu knjige i mogu poslužiti za komparativne analize populizma i poticaj za daljnja istraživanja. U tome smislu ova urednička knjiga u analiziranim dimenzijama zadovoljava kriterije izvornosti doprinosa ovakve analize hrvatskoj politologiji.

prof. dr. sc. Anđelko Milardović