VESELI DIKTATOR

Nema nedužnih diktatora, iza svih se vuku krvavi tragovi, ali ih ima mrzovoljnih, kakvi su bili Hitler ili Staljin, i veselih - takav je bio Broz. Marksizam je taj lukavac prepustio Bakariću, radničku klasu Kardeljevim reformama, prave i izmišljene neprijatelje Rankoviću, a sebi je uzeo sve u čemu se moglo uživati: žene, bogatstvo i moć. Vladao je kao bog i živio bogovski.

Žarka Petana (r. 1929. u Ljubljani), glasovitog slovenskog komediografa, satiričara i humorista, jugoslavenske su vojne vlasti kao mladog čovjeka strpale u beogradski zatvor. Optužen je da je nedodirljivog jugoslavenskog predsjednika i vrhovnog vojnog zapovjednika, maršala Josipa Broza Tita, nazvao operetnim maršalom koji se voli šepiriti kao puran. Godinu i pol držali su ga onkraj brave, osudili na sedam godina robije, no, nakon što se ipak pokazalo da je osumnjičenik lažno optužen, pustili su ga kući.

Kad je Petan početkom devedesetih odlučio napisati knjigu o Titu, razbijajući glavu kako da to učini, koji književni žanr da izabere, sjetio se lažne optužbe iz Beograda: operetni maršal! I u tom je ključu napisao svog Veselog diktatora, prikazavši u njemu svemoćnog Broza kao operetnog junaka koji je iz pokrpanih hlača kumrovečkog seljačića uskočio u maršalsku odoru.

"Veseli dikator" je zabavna, ali ne i neozbiljna knjiga. To je Titova biografija zasnovana na podacima (neke od najdelikatnijih Petan je čuo od svog prijatelja, Titova biografa Vladimira Dedijera) koji su u Brozovoj Jugoslaviji bili prešućivani. Bečki Kurier je za nju napisao da je "zlobna, puna humora i oštrine", dok je Pforzheimer Zeitung dodao da se Petan latio tabua i satro ga.