PEACE AT THE PRICE OF JUSTICE AND HUMAN DIGNITY: Zajednički pothvat, što je to?

Godine 1991. prestala je postojati umjetna naddržavna tvorevina, komunistička Jugoslavija. Slovenija i Hrvatska prve su proglasile samostalnost i zato prve postale metom jugoslavenske armije koja je stavljena u službu provođenja plana "velike Srbije" pod vodstvom Slobodana Miloševića. Rat je u Sloveniji trajao kratko i armija se povukla iz te zemlje. Hrvatska je, međutim, postala poprištem brutalne agresije Srbije, Crne Gore, srbizirane jugoslavenske armije i paravojnih snaga srpskih ekstremista u Hrvatskoj. Gotovo trećina hrvatskoga teritorija je okupirana, Hrvati su pobijeni ili prognani . Hrvatska je vojska uspjela zaustaviti daljnji prodor neprijatelja. Početkom 1992. međunarodna je zajednica priznala Republiku Hrvatsku kao suverenu državu, a potom je Hrvatska postala i članicom Ujedinjenih naroda. Ratni su sukobi trajali do 1995. kada je hrvatska vojska oslobodila okupirane dijelove Hrvatske. Nekoliko godina potom Hrvatska je na miran način reintegrirala podunavsko područje svoga teritorija.

Hrvatska je u nametnutom ratu pobijedila uz velike ljudske žrtve. Posljedice srpskoga genocida i kulturocida bile su teške i dugotrajne.

Akcija oslobađanja okupiranih područja Hrvatske, zvana "Oluja", provedena je nakon rezolucija Ujedinjenih naroda kojima je potvrđena teritorijalna cjelovitost Republike Hrvatske. Udarni dio akcije u zaleđu Dalmacije vodio je hrvatski general Ante Gotovina.

Desetak godina poslije Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju optužio je generala Gotovinu, te generale Markača i Čermaka – zajedno s već pokojnim prvim predsjednikom Hrvatske dr. Franjom Tuđmanom – za sudjelovanje u zajedničkom zločinačkom pothvatu kojemu je cilj bio "uklanjanje srpskoga stanovništva iz toga dijela Hrvatske". Suđenje je dovršeno 2010. ...