BANKARSTVO BOSNE I HERCEGOVINE U PERIODU AUSTROUGARSKE UPRAVE

Bankarstvo Bosne i Hercegovine u austrougarskom periodu, općenito, tema je koja je u domaćoj historiografiji relativno slabo istražena. Istina, u nekim historiografskim radovima našlo se mjesta i za banke, uglavnom u kontekstu rješavanja agrarnog pitanja, političke kontrole bosanskohercegovačke ekonomije te odnosa među domaćim elitama koje su djelovale, između ostalog, u i preko bankarstva. Većina postojećih radova koji se dotiču djelatnosti domaćih novčanih zavoda nisu historiografski, budući da su ih pisali ekonomisti ili sami bankari. Vremenski posmatrano, dostignuća domaće historiografije vezane za bankarstvo navode do zaključka da je interes za ovu temu vremenom slabio. Na njemačkom jeziku Božidar Nikašinović je 1902. godine objavio kraću studiju o dotadašnjem radu Privilegovane zemaljske banke za Bosnu i Hercegovinu. Najveći doprinos istraživanju bankarstva u Bosni i Hercegovini u austrougarskom periodu dao je Ljubomir S. Kosier (1897–1939), po struci pravnik i ekonomista. Značajnija Kosierova djela su: Narodna banka Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1884–1924 (1924); Vodeće institucije u nacionalnom bankarstvu Bosne (koautor: Vasa Ristić, 1924); Bosna i Hercegovina: Ekonomski fragmenti i konture (1926). Uz ova djela treba navesti i djelo Marka Markovića, Bankarstvo Bosne i Hercegovine (1938).