SEKULARNI KORIJENI MODERNOG ISLAMIZMA

Politički islam, odnosno islamizam ili islamski fundamentalizam, kako ga pojedine ekspertize označavaju, zasigurno je jedan od fenomena koji u 21. stoljeću presudno utječe na procese na svjetskoj sceni. Razlog nije samo nasilni dio islamizma manifestiran u terorizmu nego i višeakterski odgovor na islamizam, kao i učinci i previranja koje operacionalizirana islamistička ideologija izaziva na regionalnoj, prije svega bliskoistočnoj, ali i svjetskoj razini.

Knjiga Pavla Kalinića “Sekularni korijeni modernog islamizma – Palestina, Iran, Afganistan” koja je pred vama očito je objavljena u pravom trenutku. To je trenutak jačanja i radikalizacije islamizma, koji za sada, barem na području Bliskog istoka, izaziva turbulentne promjene čiji se konačni ishodi ne mogu u potpunosti sagledati i predvidjeti. No jedan je ishod izvjestan, “…nestabilnost ostaje dominantno obilježje Bliskog istoka”.

Naslov knjige Pavla Kalinića nije samo retoričko pitanje u kojem je upozoreno i na moć i dosege islamizma (uspon islamizma). Za razumijevanje političkog islama prije svega je nužno sagledati sociopovijesni i sociopolitički kontekst njegova nastanka, odnosno odgovoriti na pitanje: Što je prethodilo usponu islamizma?

Politički islam stoljetni je vrlo kompleksan i slojevit fenomen. Nastao iz okrilja bottom up društvenog pokreta, organizacijski uobličenog u “Muslimansko bratstvo”, postupno je postigao punu organizacijsku djelotvornost (političku, socijalno-karitativnu i nasilno-terorističku) afirmiravši se kao politički koncept koji je napokon postao nezaobilazan subjekt međunarodnih odnosa i međunarodne sigurnosti. Ukupno, politički islam iniciran krajem 1930-ih, definitivno nastao krajem 1960-ih, na svjetsku scenu kao politički koncept lansiran krajem 1970-ih, svoj je vrhunac kao politička snaga doživio krajem 1980-ih.

Politički islam (islamizam) politička je orijentacija nastala unutar slojevitog, složenog i unutar sebe bitno razjedinjenog muslimanskog/islamskog svijeta. Islamizam se odnosi na političku ideologiju koja je u zadnjim desetljećima 20. stoljeća okupila muslimanske mase. Termini politički islam ili islamizam upotrebljavaju se u literaturi za opisivanje političko-religijskog pokreta koji smatra da je islam istovremeno religija (din), način života (dunya) i država (dawla) i da stoga društvo i država trebaju biti organizirani u skladu s principima i odredbama islamskog prava (shar’ia). Islam i islamizam nisu sinonimi. Islam je religija, a islamizam ideologija, ili preciznije instrumentalizacija religije, s elementima njezine ekstremizacije i militarizacije, radi ostvarenja političkih ciljeva.

Povijesno promatrano, islamizam se istovremeno dokazao kao faktor integracije i dezintegracije, politički se afirmirao kao potencijalni činitelj stabilnosti i nestabilnosti, pri čemu su učinci nestabilnosti još uočljiviji ako se sagledaju višestruki, slojeviti multiakterski odgovori na islamizam. Ukupno, islamistički pokret jest društveno-politička snaga koja će i u idućim godinama značajno utjecati na smjer i karakter svjetske, a posebno bliskoistočne politike.

Mirko Bilandžić