IZ TREBINJSKIH SUSRETA

Svoje trogodišnje, više svećeničko nego župničko djelovanje, u gradiću na Trebišnjici, u podnožju planine Leotara, opisao je u knjizi Iz trebinjskih susreta (Trebinje, 1974., 123 stranice). Izdana je u nakladi Župnoga ureda Donje Hrasno, Brštanica. Ta je knjiga bila prva koju je objavio, a o pedesetoj obljetnici njezine pojave izašlo je drugo, dopunjeno izdanje (Trebinje, 2024., 198 str.). Ono je predstavljeno vjerničkoj i kulturnoj javnosti u Trebinju na svetkovinu Male Gospe, 8. rujna 2024. Nakladnik je Katedralna župa u Trebinju s čijim je dopuštenjem objavljujemo u digitalnu obliku.

Trebinje je sjedište biskupije od 1022., dakle prije Istočnoga raskola, prije dolaska Nemanjića, Tatara, Osmanlija, Austrougarske i drugih državnih režima na njezino područje. Zadnji trebinjsko-mrkanski biskup Nikola Ferić umro je 30. svibnja 1819. Od tada, tj. već 205 godina, Sveta Stolica nije postavila novoga trebinjsko-mrkanskoga biskupa, nego su tom biskupijom nakon kapitularnih vikara, kao trajni apostolski administratori upravljali dubrovački biskupi (1839.–1890.), pa mostarsko-duvanjski biskupi do danas.

Don Ratko je u prosincu 1971. došao za župnika u grad u kojem dulje od četvrt stoljeća, od 1944. do 1970., nije bio nastanjen katolički svećenik. Šematizmi bilježe da je godine 1937. u Trebinju bilo 1.348 katolika, a 1974. 380 katolika. Popisi stanovništva kažu da je u naselju Trebinje godine 1971. živjelo 51 % Srba, 34 % Muslimana, 6 % Hrvata te 9 % ostalih. Sam župnik bilježi da mu se 1973. za blagoslov kuća zapisalo ukupno šezdesetak obitelji (str. 42, odnosno str. 58).

Osnovni don Ratkov posao u Trebinju preko tjedna bio je slaviti sv. Misu u kapelici sestara milosrdnica u njihovu samostanu u okviru općinske bolnice, a nedjeljom u župnoj crkvi Male Gospe u središtu grada. Što je činio ostatak dana, može se pročitati ovdje (izdanje iz 2024.).