FOLKLORISTIČKA ČITANKA

Knjiga donosi izbor iz razgranate mreže folklorističkih pristupa i škola. Premda promišljanje folklora seže i prije njegova ime­novanja koje se vezuje uz 1846. godinu i pismo W. J. Thomsa, kao što nadila­zi i institucionalne okvire izvedene iz njegova imena, autorice su se u ovom zborni­ku, uz nekoliko iznimaka, trudile slijediti nominalni trag, Thomsovim riječi­ma, dobre saksonske složenice (folk-lore). Time su barem donekle formalizirale kriterije izbora, ali su ujedno usmjerile ponajprije na anglosakson­sku folkloristiku. Ipak, anarhični (ne arhaični!) i protejski vrtlog imenovanja vidljiv i u tom području, gdje supostoje barem tri paralelna naziva za disciplinu -folkloristics, folklore studies i folklife research.

Zbornik čine tri cjeline. 

Prva cjelina nosi naslov "Folklor(istika), što je to?" i okuplja programatske analitičke tekstove u rasponu od njemačke mitološke škole (J. Grimm), pre­ko ključnih radova kontekstualne američke folkloristike (D. Ben-Amos, A. Dundes), njezinih hrvatskih kontekstualizacija (M. Bošković-Stulli, I. Lozica) i u nas tada podjednako utjecajnih formalističkih i strukturalističkih pristu­pa (K. V. Čistov, R. Jakobson i P. G. Bogatirjov) do recentnih autorefleksivnih rasprava (R Bendix, C. L. Briggs, B. Kirshenblatt-Gimblett, G. E. Warshaver), kao i individualnih doprinosa u području i šire (W. R. Bascom, H. Bausinger, A. Gramsci, E. Jones i D. Rihtman-Auguštin). 

Druga je cjelina naslovljena opozicijskom sintagmom "Folkloristika i dru­gi", a sastoji se od izbora preglednih radova o pojedinim folklorističkim pri­stupima (R. M. Dorson i L. Honko) ili o odnosu između folkloristike i dru­gih istraživačkih područja (P. Burke, B. Henkes i R. Johnson, J. W. Roberts). 

Treća cjelina nosi naslov "Folkloristika i mi" te donosi pregledne, ali ujedno i problemske radove o putanjama, problemima i dosezima hrvatske folkloristike (L Čale Feldman, R Jambrešić Kirin, Lj. Marks i I. Lozica te G. Marošević).