povijest
Bivši austrougarski časnik, suradnik maršala Svetozara Borojevića, otkriva kako je u kaotičnim danima travnja 1941., procjenjujući težak položaj Hrvatske razapete između Talijana i Nijemaca, na svoju ruku proglasio Nezavisnu Državu Hrvatsku.
Jedno vjerovanje ujedinjuje ljevicu i desnicu, psihologe i filozofe, pisce i povjesničare. Prožima naslovnice koje nas okružuju i zakone koji nam određuju život. Vrišti s internetskih portala, posebno društvenih mreža. A korijeni tog vjerovanja sežu duboko u zapadnjačku misao: od Machiavellija do Hobbesa, Freuda do Pinkera, prešutna pretpostavka jest da...
Još od Krležinog Izleta u Rusiju, relevantnog u europskim razmjerima, sve do potresnih 7000 dana u Sibiru Karla Štajnera, Rusija je bila važna tema hrvatskih pisaca 20. stoljeća. Ruska je kultura nedvojbeno imala snažan utjecaj na našu u vremenskom rasponu od 1917. do kraja 20. stoljeća, a knjiga Od Oktobra do otpora hrvatske rusistice Ivane Peruško...
Europsko međuraće od 1918. do 1939. uobičajeno se percipira kao tjeskobno razdoblje sveopćeg posttraumatskog poremećaja koje je izazvao Prvi svjetski rat i mučnih događaja koji su pripremali Drugi. Rastrgane godine Philippa Bloma ne bave se međutim ključnim povijesnim događajima koji su obilježili to razdoblje, već poviješću svakodnevice, znanosti,...
Petnaest godina nakon prvog izdanja i dvadeset godina nakon pada grada Vukovara, glas Alenke Mirković opet je među nama. Glas koji nas je tri strašna mjeseca, zajedno s glasom Siniše Glavaševića i drugih izvjestitelja Hrvatskog radio Vukovara, obavještavao o najvećoj hrvatskoj ratnoj tragediji.
Knjiga Marte Zorko pod naslovom „Geopolitika i teritorijalnost“ predstavlja nesumnjivo značajan doprinos obogaćivanju fonda znanstvenih saznanja iz područja političke geografije i geopolitike.
Zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić bio je jedna od najvažnijih ličnosti novije hrvatske povijesti, i to u dva ključna razdoblja, u doba komunističke vlasti i potom u razdoblju samostalne Hrvatske.Iz pozadine, ne miješajući se izravno u konkretne političke događaje i procese, jako je utjecao na politički i društveni razvoj Hrvatske i na to kakva...
Odnos jugoslavenskog komunističkog režima prema Družbi sestara milosrdnica svetog Vinka Paulskog – Zagreb od 1945. do 1952. godine
Premda su u rat u Bosni i Hercegovini 1992. – 1995. bili umiješani brojni strani akteri, prema znanstvenim mjerilima to je primarno bio građanski rat – nasilan sukob pripadnika triju konstitutivnih naroda, Srba, Bošnjaka i Hrvata, za teritorij, uređenje i identitet države.
Knjiga "Osuda Hrvata na zaborav - Pedagogijsko-povijesne rasprave" sastavljena od 30 tekstova objavljivanih tijekom zadnjih godina, u kojoj Rendić Miočević piše o hrvatskoj historiografiji, Vukovaru, cenzuri u demokratskoj Hrvatskoj, povijesnim istinama, novom kurikulu i zanatu povjesničara.
Biti Židov, Srbin, Ciganin ili komunist u Hrvatskoj za vrijeme ustaškog režima značilo je skrivati se, biti progonjen, biti izložen svim mogućim šikaniranjima, značilo je gotovo sigurnu smrt u nekom od logora smrti – Jasenovcu ili Auschwitzu.