klasični i suvremeni roman, domaći autori, prijevodi stranih pisaca
Topla, duhovita i dirljiva priča o majkama i kćerima, snazi obitelji i prilikama koje dolaze kad odlučimo krenuti putem kojim se rjeđe ide.
Ovo je svakako jedan od najljepših romana posvećen bezgraničnoj staračkoj ljubavi, a na određen način i oda bračnoj ljubavi sa svim njezinim poteškoćama, dosadama, nepodnošljivostima i s onom beskonačnom privrženošću što se rađa iz zajednički proživljenih godina.
U zabavnom parku na periferiji Stockholma pronađeno je tijelo mlade žene u mađioničarskom kovčegu, višestruko probodeno mačevima. Policija je zbunjena: je li to trik slučajno pošao po zlu ili je u pitanju jezivi ubojiti ritual? Istraga je povjerena skupini odabranih agenata, među kojima se svojim istraživačkim vještinama ističe Mina Dabiri.
Autorica međunarodnog bestselera Društvo ljubitelja Jane Austen vraća se s toplom pričom o poslijeratnom Londonu, stoljetnoj knjižari i tri žene koje su odlučile pronaći svoj put u svijetu koji se naglo mijenja.
Roman „Nema više sna“ (1966.) Willema Frederika Hermansa kanonsko je djelo nizozemske književnosti 20. stoljeća. Uz monumentalni (anti)ratni klasik „Damoklova mračna komora“, to je drugi roman ovog književnog velikana preveden na hrvatski jezik.
Druga knjiga priča mostarskog pisca i urednika, belgijskog tragača za punijom pjenom dana, za tamnijom noći od onih što se nude na razglednicama europskih gradova, Srđana Gavrilovića, izniman je književni događaj koji se jednostavno ne smije omeđiti bilo kakvom odrednicom, pa čak ni lociranjem u moguću generaciju.
„Nemoj me buditi je (anti)roman u kojem su raspad naratora, ali i raspad priče koja sadrži traume iz prošlosti i surovu korumpiranost sadašnjosti, metafora o raspadu suvremenog društva i suvremenog čovjeka.
Kratki roman Gabriela Garcíe Márqueza, smješten je u kolonijalnu južnoameričku luku. U vremena inkvizicije, markiza i biskupa, gusara, robova i gubavaca. Čudnovata je priča o sudbini markizice Sierva Marije osumnjičene za opsjednutost demonskim silama.
O romanu Otok anđela – Na Veliku subotu 1974. obitelj netragom nestaje s otoka Valöa blizu Fjällbacke. Blagdanski je stol postavljen, ali svi osim jednogodišnje kćeri Ebbe više nisu tu. Jesu li žrtve zločina ili su svojevoljno otišli?
Na otočiću Själö, u finskom arhipelagu Nagu, postoji bolnica u kojoj su od 1619. boravili i umirali gubavci. A onda je od 1785. do 1962. bila boravište i umiralište duševnih bolesnica. Da, samo žena. I da, malo je bilo onih koje su uspjele otići s otoka. Nebrojeno više ih je sahranjeno na otočnom groblju.