filozofska pitanja, klasična i suvremena filozofija
Slovenski filozof i evangelički svećenik iz Hrvatske pišu o gorućim temama teologije i politike. Tako će se u ovoj knjizi naći tekstovi o islamu, Theillardu de Chardinu, apokalipsi i mesijanizmu. Riječ je o djelu koje svojim pristupom donosi svježinu u hrvatski teološki prostor.
Edgar Morin francuski je filozof i sociolog koji je međunarodno priznat zbog svog rada na problemu složenosti i "složenom mišljenju", te zbog njegovog znanstvenog doprinosa na različitim područjima kao što su studiji medija, politika, sociologija, vizualna antropologija, ekologija, obrazovanje i biologija sustava...
Ovo djelo popunjava prazninu koja se na hrvatskome jezičnom području već dugo osjeća u poznavanju srednjovjekovne misli. Ova nova povijest srednjovjekovnog razdoblja (6. do 14. st.) sastavljena je na temelju prouke izvora i najnovije literature; ona uvjerljivo pokazuje kontinuitet i složenost srednjovjekovnog filozofiranja, tijesno povezanog s teologijom...
Posljednjih pedesetak godina u analitičkoj se filozofiji kao vrlo dinamično područje kojim se bave podjednako religiozni i nereligiozni filozofi posebno istaknula "filozofija religije". Njezine teme, problemi, i općenito utjecaj, u velikoj su mjeri nadišli britanska i sjevernoamerička učilišta...
Središnja postavka knjige sastoji se u tome da se u samome srcu kršćanske vjere nalaze važni elementi koji nam mogu pomoći da dobro pamtimo. Tako autor tvrdi da dobro pamtimo onda kada pamtimo podno križa. Volf se u ovoj knjizi bavi, gotovo isključivo, sjećanjima žrtava. Njegovo prvo pitanje glasi: Kako da oni, koji su pretrpjeli krivdu, ispravno pamte?...
Hegel je četiri puta držao "Predavanja o filozofiji religije".To je svaki put bilo u drukčijem obliku i s promijenjenom raščlambom. Od Hegelovih vlastitih bilježaka postoji samo skica za prvi kolegij 1821. koja mu je služila i kao predložak 1824...
Čitatelju,Ovdje u tvoje ruke stavljam ono što me je zabavljalo tijekom nekih od mojih dugih sati dokolice. Ako mi se posreći da tako bude i s tvojima, pa se dogodi da ti uživaš čitajući to makar upola toliko koliko sam ja uživao pišući, onda ćeš teško pomisliti kako si krivo uložio svoj novac, kao i ja svoj trud...
"U ono što se zove mišljenje dospijevamo kad mislimo sami. Da bi takav pokušaj uspio, moramo biti spremni učiti mišljenje. Tek što smo se upustili u to učenje, već smo priznali da još ne možemo misliti. Ali, čovjekom se ipak naziva onaj koji može misliti - i to s pravom. Jer on je umno živo biće. Um, ratio, otkriva se u mišljenju. Kao umno živo biće...
Javni naslov naravno mora zvučati blijedo i obično i ne kazivati ništa te izazivati dojam da se radi o "znanstvenim" "prilozima" "napretku" filozofije.Filozofija se ne može drukčije javno obznaniti, jer svi su bitni naslovi postali nemogućima zbog istrošenosti svih temeljnih riječi i uništenosti pravog odnosa spram riječi...
U ovoj knjizi se totalitarizam nastoji promisliti kao događaj, i to kao događaj u emfatičnom smislu, kao “singularni događaj” na tragu uvida suvremenih filozofa događaja (Arendt, Heidegger, Deleuze i drugi)...
Metaetika je sistemska analiza naših elementarnih jezičkih i epistemoloških predstava o moralu i normativnoj etici. Pitanja tipa: da li su moralni sudovi ekspresije naših sentimenata, ili: mogu li i na koji način moralni sudovi biti istiniti, lažni ili zasnovati leže samom temelju filozofije morala. A to su tipično metaetička pitanja...
Autor u ovoj knjizi sustavno, dosljedno i iscrpno izlaže teorijski, pojmovno i sadržajno zahtjevnu i apstraktnu materiju u kojoj su utemeljene ne samo suvremene filozofske discipline, humanističke i društvene znanosti te znanost sama, nego i kulturni identitet Zapada...