filozofska pitanja, klasična i suvremena filozofija
Kao sociološka analiza prvobitnih oblika religije i osnovnih elemenata i društvenih funkcija religije, ova knjiga je zanimljiva ne samo sociolozima, teolozima, povjesničarima, etičarima, filozofima i psiholozima, nego i široj čitalačkoj publici.(Krunoslav Nikodem)
Nova knjiga profesora Petera Kuzmiča sadrži kolumne koje je objavljivao u Glasu Slavonije pod naslovom Vrijeme i vječnost u vremenu od siječnja 2006. do prosinca 2009. Kako i sam naslov kolumne govori, riječ je o dvjema kategorijama – o vremenu i vječnosti – koje je teško definirati i kojima je bez duboke i življene vjere teško dati pravi smisao...
Ova je knjiga nastala iz autorova nastojanja da se iznova teorijski propitaju tri značajna pojma društvenih i humanističkih znanosti: ideologija, utopija, moć. Polazi se od pretpostavke da su ti pojmovi istodobno značajan dio običnog, svakodnevnog, neteorijskog jezika koji im pristupa kao općepoznatim, dovoljno uvriježenim i više-manje jasnim izrazima o...
Autor se već duži niz godina bavi „etiketama“, dotično onim pojmom koji označava negativni i neargumentirani sud, o čemu piše u Kršćanskoj obiteljskoj reviji „Kana“...
Napredne zemlje shvatile su uzročno posljedičnu vezu znanosti,trgovine i kulture. Narodi koji nisu željeli ni u čemu zaostati stvorili su uvjete za razvoj znanosti. Uzbudljivo razdoblje povijesti u kojem živimo treba iskoristiti za donošenje odluka o tome što da učinimo danas da bi svijet bio bolji sutra...
Robert Rowland Smith u knjizi Doručak sa Sokratom, crpeći ideje iz filozofije, psihologije, književnosti i politike, objašnjava što bi najveći svjetski mislioci rekli o našim svakodnevnim djelatnostima, od odlaska na posao i u teretanu preko gledanja televizije i kupanja do spravljanja večere i spavanja...
„Uvijek kad odlazim nekamo na nekoliko dana, djeci ostavim mali crtež.“ Prisnost tih uvodnih riječi tipična je za knjigu Čekajući sreću: Filozofija čežnje. Nizozemski filozof Coen Simon obraća nam se čudesnim i zaigranim osobnim tonom....
Autor istražuje i vrednuje razloge zbog kojih je kršćanstvo u očima nezapadnih kultura najomraženija religija, o čemu svjedoči porast nasilja nad kršćanima u Aziji, Africi i na Bliskom istoku.
Španjolski filozof José Ortega y Gasset (1885.–1955.) stekao je spisom Pobuna masa objavljenim 1930. godine svjetsku slavu. Ortega y Gasset držao je da se europska civilizacija, proizvod kreativne elite, počela degenerirati u barbarstvo zbog sve veće moći masa.
Osim države, socijalne potrebe građana zadovoljavaju tržište i treći sektor - civilno društvo.
Schumacherovi argumenti su osvježavajući, provokativni i, nerijetko dramatični.
Autor u opisu stanja i fenomena te zamračenih mjesta iz hrvatske i svjetske povijesti koristi brojne odlike vrhunskog esejizma: analitiku, paradoks, tematsku raznolikost, ironiju i nemilosrdnu preciznost