filozofska pitanja, klasična i suvremena filozofija
“Seneka i njegovi kolege pristaše stoicizma smatrali su da, ako osoba može stvoriti mir u sebi – ako može postići apatiju, kako su to zvali – tada svijetom može harati i rat, a oni će svejedno moći dobro razmišljati, dobro raditi i biti dobro.
Nameće se pitanje je li bolje da te ljudi vole ili da te se boje, ili obrnuto. Odgovor je: poželjno bi bilo i jedno i drugo; ali budući da je teško složiti ovo dvoje, puno je sigurnije, kad već čovjek mora biti bez jednoga od ovoga dvoga, da te se boje.
Tesla je bio iznimno plodan pisac, a njegova ostavština (gotovo beziznimno napisana na engleskom jeziku) još je slabo poznata čak i na prostorima iz kojih je sâm Tesla potekao. Iz tih smo se razloga odlučili prirediti ovaj mali i ilustrativni, dakle tek pregledni i nužno nesavršeni izbor Teslinih misli, kako bismo Teslu predstavili – »njim samim«.
Kad je Friedrich Nietzsche devedesetih godina XIX. stoljeća najprije u Naumburgu, a potom u Weimaru pomračena uma polako kretao ususret smrti, već su se očitovali prvi tragovi osupnutosti što će je izazivati njegovi spisi. I traje ta osupnutost sve do naših dana i u promijenjenom se obliku vazda iznovice javlja.
Knjiga je odmah po izlasku postala bestseler i ostala je rado čitanom i prevođenom (ovo izdanje je potvrda) već gotovo šest stoljeća, a skladan tijek misli, kao i blagost pristupa, nisu prošli nezapaženo ni kod vrhunskih prosuditelja.
Ova knjiga predstavlja slavnog američkog umjetnika preko njegovih zapisa, razmišljanja i transkripcije njegovih razgovora s ljudima s kojima se družio... U tim zapisima i isječcima razgovora otkrivamo Warhola i kao biznismena i kao umjetnika, ...
Ako znamo koji je najstariji zanat na svijetu, onda ni ratovanje – ako ratovanje možemo nazvati zanatom (a možemo, jer ga Sun Tzu odavna naziva čak i umijećem/umjetnošću – zacijelo ne zaostaje mnogo. Stoga, ni nakon otprilike 2800 godina nakon nastanka, knjiga Umijeće ratovanja povijesno slabo određene , ali nedvojbeno postojeće osobe kineskoga generala...
Na osnovu ankete međunarodnog časopisa za humor, satiru i karikaturu “Nosorog”, Vladimir Bulatović Vib proglašen je za najboljeg satiričara svih vremena.
Suvremeni masmediji globalno i individualno izgrađuju misaona iskustva, stvaraju i ruše doživljaje, proizvode drugu stvarnost, ne samo virtualnu, ona postaje „stvarna“ stvarnost. Filozofska je zadaća danas teža nego ranije - um mora ozbiljno promisliti najsnažnije oblike današnjeg otuđenja ljudskih...
Vladimir Solovjev zasigurno je najveći ruski filozof 19. i početka 20. stoljeća i jedan je od najumnijih kršćanskih filozofa. Autor je brojnih filozofskih trakata i osobno je živio kršćansku vjeru na zadivljujuć način...
'Bartleby ili o kontigenciji' jedna je od pripremnih rasprava kojima G. Agamben najavljuje svoje opsežno istraživanje genealogije moći na Zapadu. Ujedno je nastavak njegove trajne zaokupljensoti odnosom onoga što jest i onoga što može biti.
Polazeći od autobiografskog očaja što ga u njemu izaziva činjenica da se u Parizu osjeća strancem, u djelu "Brevijar poraženih", koje se sastoji od sedamdeset fragmenata, Cioran traži svojevrsnu utjehu u svjetlosti poezije i glazbe, odnosno u kontemplativnoj dokolici i temeljnoj skepsi.