filozofska pitanja, klasična i suvremena filozofija
Jedno vjerovanje ujedinjuje ljevicu i desnicu, psihologe i filozofe, pisce i povjesničare. Prožima naslovnice koje nas okružuju i zakone koji nam određuju život. Vrišti s internetskih portala, posebno društvenih mreža. A korijeni tog vjerovanja sežu duboko u zapadnjačku misao: od Machiavellija do Hobbesa, Freuda do Pinkera, prešutna pretpostavka jest da...
U knjizi se osobito obrađuje Tolstojeva socijalna filozofija u okviru koje poznati ruski književnik razvija svoju osebujnu i površnim poznavateljima njegove misli neočekivanu kritiku države, vlasti, prava i privatnoga vlasništva.
Hegelova filozofija povijesti (čiji je dio i povijest filozofije) prikazuje kako se apsolutni duh razvija u vremenu u sve savršenije oblike. Njegova filozofija izazivala je kontroverze i oprečna tumačenja, ali ostaje značajna za razumijevanje koncepcija koje su slijedile, sve do danas.
Vodič u teorije znanja zbornik je programskih radova izvorno pisanih za ovu svrhu. Slijedeći dvostruku namjeru američkih priređivača ovog zbornika – studijsku i znanstveno-istraživačku.
Je li zlo božja volja, ili kazna, kojoj se moramo pokoriti ili posljedica naših nemoralnih postupaka koji su se mogli i ne dogoditi? Može li se čovjek othrvati svojim sebičnim instinktima ili je njegova konstitutivna slabost drugo ime za njegovu zločestu narav?
Rječnici sociologije trebali bi uspostavili ravnotežu između uvijek novih intelektualnih rasprava unutar discipline koja se razvija, što sjedne strane zahtijeva uključivanje novih natuknica o suvremenim pitanjima koja se smatraju važnima i trajnima, a s druge uvažavanje važnosti klasične sociološke tradicije.
Stoicizam je filozofska škola koju je oko 300.godine pr. Kr. osnovao Zenon iz Citija, koji je poučavao u Šarenom trijemu; njezin život okončan je nedugo nakon vladavine Marka Aurelija, oko 250. po. Kr. Ipak, stoicizam je bio toliko popularan i utjecajan da ne samo da se redovito ponovno pojavljivao kao “novostoicizam” nego je i postao opći pojam.
Aurelije Augustin, posljednji veliki mislilac Antike, skoro pola života mnogobožac, a potom jednobožac, te danas i svetac Crkve, svoju raspravu o laži započinje i vodi kao da u tome nema nikakvih prethodnika.
Rasprava Protiv laži (Contra mendacium) djelo je zrelih godina Aurelija Augustina i završni spis o problemu kojem je teorijsku mjerodavnost dao svojom ranijom monografijom naslovljenom O laži (De mendacio). Druga se rasprava od prve razlikuje podosta.
Prvobitni je cilj ovoga izbora predočiti djelo Tome Akvinskoga kao jedinstvenu filozofsko-teološku sabirnicu svjetske misli i ujedno pokušati odgovoriti na neke temeljne misaone preokupacije našega vremena. Veličina je tomizma u tome što je uveo Tomu u dijalog s mišlju vremena koje više nije bilo vrijeme u kojem je Toma živio.
U 4. stoljeću naše ere pustinje Egipta, Palestine, Arabije i Perzije naselila je vrsta ljudi koji su za sobom ostavili neobičnu reputaciju. Radi se o prvim kršćanskim pustinjacima koji su napustili gradove i društvo poganskog svijeta.
Finski filozof Frank Martela, specijaliziran za pitanja značenja i smisla u životu, predstavlja teško filozofsko pitanje na pristupačan i razumljiv način.