filozofska pitanja, klasična i suvremena filozofija
Dijalozi o prirodnoj religiji Davida Humea jedan su od najvažnijih prosvjetiteljskih filozofskih tekstova posvećenih religiji, ali i jedno od najvažnijih djela filozofije religije uopće.
Čini se kako kritika nije samo prevladavajući nego i jedini mogući tip mišljenja u studiju književnosti i, u najširem smislu, u suvremenoj humanistici. U „Granicama kritike“ Rita Felski se pita što je dovelo do toga da su gotovo sva utjecajna moderna tumačenja književnosti i kulture gotovo jednoglasno obilježena etosom nepovjerenja.
Ideja zbornika jednostavna je. Svodi se na pokušaj, nipošto rukovođen idejom nekog zaokruženog svođenja i donošenja konačnih zaključaka, odgovora na pitanje – koje je mjesto, koja je uloga konceptualnih umjetničkih praksi i kako se, i da li uopće, one pojavljuju u drugim, nestandardnim područjima te u novim društveno-političkim i estetskim...
U filozofskom eseju naslovljenom Korisnost beskorisnog Nuccio Ordine suprostavlja korisno i beskorisno, materijalno i duhovno, izvanjsko i unutarnje, pri čemu zagovara opstanak humanističkih disciplina, umjetnosti i kritičkog razmišljanja, ukratko, svega onoga što još, s većim ili manjim uspjehom, uspijeva odoljeti raljama tržište.
Jesen 1968. Foucault se u nekoliko navrata susreće s kritičarom Claudeom Bonnefoyom, začetnikom projekta, koji njihove razgovore želi objaviti kao knjigu. Dva se intelektualca tom prilikom upuštaju u dijalog koji je istodobno posve nova razina govorenja: naime, Foucault prvi put u životu iznosi ono što naziva “naličjem tapiserije” - vlastiti odnos prema...
"Muze" su jedna od najuzbudljivijih i najprovokativnijih knjiga o nastanku, razvoju i “suštini” umjetnosti. Otvarajući je esejom Zašto postoji više umjetnosti, a ne samo jedna?, Nancy se hvata u koštac s kompliciranim estetičkim problemom mnoštva izvora, točnije, mnoštvenosti kao izvora umjetnosti.
Autor se u knjizi "Kultura i smrt Boga" osvrće na jedinstvene sposobnosti religije, mogućnosti da kultura i umjetnost u suvremeno doba ponude put prema spasenju, na utjecaj takozvanog rata protiv terorizma na ateizam, kao i na još mnoštvo tema važnih onima koji zamišljaju budućnost u kojoj se uspješno razvijaju pravedne i suosjećajne zajednice.
Hrvatska filozofija u XX. stoljeću – naslov je zbornika radova o filozofiji u Hrvatskoj u 20. stoljeću, objavljena u Matici hrvatskoj u prosincu 2007. U zborniku su sabrani radovi s istoimenoga znanstvenog skupa održana u Matici hrvatskoj u ožujku 2006.
Autobiografija" engleskog filozofa i političkog mislioca Johna Stuarta Milla danas je, nakon eseja "O slobodi", najčitanije njegovo djelo. Čita se više od njegove slavne "Logike", "Načela političke ekonomije", "Utilitarizma", "Razmatranja o predstavničkoj vladavini", pa čak i od vrlo popularne "Podređenosti žena". Riječ je o klasičnom djelu tog žanra u...
Ovaj novi prijevod na hrvatski jezik glasovitoga političkog spisa Il principe (Vladar) Niccolòa Machiavellija djelo je politologa Damira Grubiše, koji se desetljećima ustrajno – znanstveno, urednički i prevoditeljski – bavi epohalno prekretničkim političkim mišljenjem velikog Firentinca
"Dosjetka i njezin odnos prema nesvjesnome" (1905.) ubraja se među ključna djela Sigmunda Freuda.
Ova se knjiga bavi identitetom koji je istaknut već u samom naslovu kao krovni pojam, a koji se masovno rabi, kao i zlorabi u javnom i političkom diskursu, kulturi i publicistici te je, općenito, jedan od onih pojmova/kategorija kojima se svi koriste, a malotko zna što on zapravo znači.